Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno početkom ovog tjedna, pokazuje nastavak trenda smanjenja izborne potpore dvjema vodećim hrvatskim strankama te postupno povećanje potpore novim strankama i listama.

Unatoč tome i dalje je vidljiva bipolarizacija političke scene koju do sada nisu ozbiljnije ugrozile postojeće stranke, ali još uvijek ni nove inicijative i stranke (Orah, Nacionalni forum, Savez za Hrvatsku).

Međutim, sve je vidljivije da nove inicijative i liste iz mjeseca u mjesec polagano grickaju izbornu podršku i na lijevoj i na desnoj strani. Kupnja automobila utjecala je na ocjenu rada Vlade, ali i na izbor stožerne stranke i koalicije na vlasti.

SDP i dalje na vrhu

Na ljestvici stranačkih preferencija SDP je na prvom mjestu, a ispred HDZ-a, Hrvatskih laburista, Oraha i HNS-a. SDP početkom ožujka bilježi izbor od 22,4 posto (prema prošlomjesečnih 23,4%). Ovom padu izborne potpore SDP-a doprinijeli su loši rezultati rada njihove vlade, ali i neki javno neprihvatljivi potezi (poput kupnje automobila i sve češćih afera istaknutijih članova stranke).

HDZ na ljestvici preferencija stranaka bilježi izbor od 20,2 posto (20,5% prije mjesec dana). Izborni prag na nacionalnoj razini prelaze još dvije stranke: Hrvatski laburisti s izborom od 7,0 posto (prema 6,8 posto iz veljače), dok je najveći dobitnik u ožujku Orah i Mirela Holy s izborom od 5,5 posto (prema prošlomjesečnih 2,9 posto).

HNS se nakon prošlomjesečnih "turbulencija" vratio na izbornu potporu iz siječnja (sada 4,9 posto prema četiri posto iz veljače). Tako je isključivanje nekadašnjeg predsjednika stranke postala manje važna tema za birače ove stranke (barem za sada).

U preferencijama koalicija od posljednjeg mjesečnog istraživanja nastale su dvije nove koalicije (Savez za Hrvatsku i koalicija Nacionalni forum-HSLS) što je donijelo nove odnose na ljestvici preferencija koalicija.

Na vrhu ove ljestvice aktualna je vladajuća koalicija lijevog centra (SDP-HNS-IDS-HSU) s izborom od 27,9 posto, dok je koalicija koju okuplja HDZ (HDZ-HSS-HSP AS-BUZ-HDS-ZDS) s izborom od 23,2 posto na drugom mjestu. Slijede dvije stranačke liste: Hrvatski laburisti (7,2%) i Orah (6,8%). Još dvije liste na ovoj ljestvici prelaze izborni prag: koalicija Nacionalni forum-HSLS (6,3%) i Savez za Hrvatsku (6,3%)

Holy nakon Josipovića

Predsjednik Ivo Josipović i u posljednjoj godini svog prvog mandata najpozitivniji je hrvatski političar s izborom od 34,7% (prošli mjesec 35,6%). Drugo mjesto na ovoj ljestvici prvi put je zauzela Mirela Holy s izborom od 7,9% (prema 4,2% iz veljače). Slavko Linić drži treće mjesto s izborom od 7,7% (u odnosu na prošlomjesečnih 8,9%).

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara više od godinu dana u nizu drži Tomislav Karamarko s ovomjesečnih 36,4 posto izbora (prema 30,8% iz veljače). Zoran Milanović je na drugom mjestu sa 28,2 posto izbora za najnegativnijeg hrvatskog političara (prema prošlomjesečnih 25,8%). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije političke osobe (sada 7,7%). Slavko Linić s izborom od 5,7 posto drži četvrto mjesto (prema prošlomjesečnih 7,7%).

Suđenja bivšem premijeru Sanaderu za različite afere i dalje ga drži visoko na ljestvici najnegativnijih hrvatskih političara (3,6%). Među prvih deset najnegativnijih domaćih političara još su Željko Jovanović (2,2%), Marina Lovrić Merzel (1,8%), Nadan Vidošević (1,6%), Ivo Josipović (1,0%) i Vesna Pusić (0,9%).

Vlada RH u svom dvadeset šestom mjesecu od potvrde u Hrvatskom saboru uživa potporu 26,4 posto hrvatskih građana (prije mjesec dana 29,3%), dok vladinu politiku ne podržava 59,4 posto građana (prema 56,4% iz veljače) uz 14,2 posto neodlučnih. Za svoj je rad Vlada RH dobila mršavu dvojku (2,08).

Predsjednik Republike ocijenjen s tankom četvorkom (3,56), dok je najslabiju ocjenu rada dobio Hrvatski sabor (2,07).

vecernji.hr