Vlada je s današnje sjednice u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog izmjena Ovršnog zakona kojim se, po riječima ministra pravosuđa Orsata Miljenića, uvodi ravnoteža između ovrhe kao "surovog i hladnog mača sustava" i mehanizama za zaštitu građana koji u situaciju ovrhe nisu došli svojom krivnjom.

 

Jedna od važnijih novosti je vraćanje instituta opomene, odnosno obveze da se građane upozori da će nad njima biti uvedena ovrha.

Skraćuju se i uvode čvrsti rokovi u kojima se takvi predmeti moraju provoditi pred sudovima, a uvode se i vijeća pred prvostupanjskim sudovima kako bi se što više takvih predmeta rješavalo u prvom, a ne u drugom stupnju.

Javnim se bilježnicima ujedno uvodi obveza da rješenje o ovrsi dužnicima moraju proslijediti u roku 30 dana, da se ne bi, kao dosad, događalo da neka od tih rješenja uopće ne budu uručena.

Sve to, kazao je Miljenić, za cilj ima što više skratiti postupak i onemogućiti pretjerani rast duga, jer za vrijeme trajanja postupka na neizvršenu obvezu dužniku se obračunavaju kamate.

Kako bi se ovrhe nekretnina izvukle iz spekulativnih krugova, u kojima se teško stečena nekretnina prodaje unutar zatvorenog kruga po nerealnim cijenama, uvodi se i veća transparentnost dražbi, kroz elektroničke dražbe s kojima moraju biti upoznati i dužnik i vjerovnik.

Također je predviđeno pravo dužnika da u ovršenoj nekretnini provede još godinu dana, uz određenu financijsku naknadu, dok se ne snađe za drugi smještaj.

Predloženim izmjenama zakona ovrha se može i odgoditi, a među razlozima za to Miljenić je izdvojio slučajeve katastrofe, poput poplava koje su nedavno pogodile Slavoniju, kao i neke kaznene postupke.

Primjerice, u tijeku je velik broj predmeta protiv svakojakih štedionica koje provode ovrhe na temelju danih zajmova, a izmjenama se daje mogućnost da se te ovrhe zaustave do dovršetka kaznenog postupka, kako se ovrha ne bi provodila nad nekretninom nad kojom je ta štedionica pravo stekla kaznenim djelom. Za vrijeme trajanja odgode, ističe Miljanić, zamrzavaju se i kamate na dug.

Ujedno se od ovrhe oslobađaju neki prihodi, poput darova za djecu ili naknada za saniranje šteta nastalih katastrofama, a poslodavce se oslobađa obveze da knjigovodstveno provode ovrhe na plaće.

Nove bi odredbe trebale olakšati i oduzimanje protupravno stečene imovinske koristi, utvrđene u kaznenim postupcima, a njime se izjednačuju i honorari s plaćama i mirovinama, tako da ne bi bilo moguće provesti ovrhu nad cjelokupnim iznosom honorara ako je to jedini prihod dužnika.