Osnutak NATO-ovih snaga za brzo djelovanje, ključnih za odgovor Saveza na rusko pripojenje Krima, čini se težim nego što se očekivalo zbog nedostatka opreme i svađa o financiranju, ističu diplomati u četvrtak.

Čelnici NATO-saveza dogovorili su se u rujnu na sastanku na vrhu u Walesu o osnutku posebne jedinice s 5000 pripadnika pješaštva, s potporom iz zraka i mora te specijalnih snaga, nastojeći tako umiriti istočnoeuropske saveznike zbog ruskih akcija u Ukrajini.

Čelnici su ih zamislili kao snage sposobne za brzo djelovanje u slučaju neprilika u istočnoj Europi, u zemljama koje su nekoć bile pod sovjetskom dominacijom, a danas su članice NATO-saveza.

"Utvrdili smo da je osnutak tih snaga mnogo teži nego što smo očekivali kada smo tu odluku donosili u Walesu", rekao je britanski veleposlanik pri NATO-savezu Adam Thomson.

Jedan od razloga jest smanjenje NATO-ovih oružanih snaga, što je smanjilo mogućnost razmještaja opreme diljem Europe nakon Hladnog rata.

"Daleko smo se udaljili od sposobnosti koje je Savez razvio za kolektivnu obranu tijekom Hladnog rata", istaknuo je Thomson.

Ministri vanjskih poslova NATO-saveza razmotrit će na sastanku u utorak je li nakon summita ostvaren napredak. Savez očekuje da će ministri obrane do veljače iduće godine odobriti veličinu i sastav snaga za brzo djelovanje.

No, diplomati ne očekuju da će biti operativne do 2016.

Drugi diplomat u NATO-savezu, koji je žalio ostati anoniman, rekao je da je u središtu rasprava o tim snagama "tko će ih platiti i tko će osigurati vojnike i opremu".

Europski saveznici očekuju glavnu ulogu, ali će se vjerojatno zbog dugogodišnjeg rezanja vojnih proračuna morati više osloniti na SAD, najveću vojnu silu NATO-saveza, kako bi pomogla u prijevozi teške opreme i u nadzoru.

Manje od stotinu NATO-ovih vojnika trebalo bi biti raspoređeno u baltičkim državama, Poljskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj radi organizacije brzog razmještanja. Snage za brzo djelovanje rotirale bi se svake godine među državama, a vodeću ulogu imale bi najopremljenije europske savezničke zemlje Velika Britanija, Francuska i Njemačka.