Godinu i pol dana Hrvatska je članica Europske unije, jesmo li članstvo dobro iskoristili?

Media servis jučer je sučelio predsjedničke kandidate - Kolindu Grabar Kitarović, Ivu Josipovića i Ivana Vilibora Sinčića. Milan Kujundžić na sučeljavanje nije došao.

Kandidati su odgovarali na brojna pitanja: od ovlasti predsjednika, ustavnih promjena pa sve do vanjske politike. Kako vide status BiH u budućnosti i treba li priznati Palestinu, odgovorili su Željki Gulan koja je vodila sučeljavanje.

Godinu i pol dana Hrvatska je članica Europske unije, jesmo li članstvo dobro iskoristili?

"Ni u kojem slučaju nama se u prvih godinu i pol dana Europska unija iz prilike, iz velike prilike za rast i razvoj, pretvorila u veliki trošak. Više uplaćujemo za Europsku uniju i financiramo projekte u drugim državama, a nismo u stanju povući sredstva iz europskih fondova. Za ovu godinu nije povučeno apsolutno ništa", rekla je Kolinda Grabar Kitarović.

"U političkom smislu EU je velika prilika koju smo jednim dijelom iskoristili, drugačije smo se pozicionirali nego prije. Kada je riječ o fondovima, slažem se, nismo dovoljno iskoristili fondove, tu je išla moja kritika Vladi. Međutim uli smo jučer iz EU da je naša situacija možda i tipična za novu zemlju koja ulazi", rekao je Josipović.

"Europska unija je jedan promašeni projekt za RH, to je loš model, naša budućnost u Europskoj uniji je nikakva, mi ćemo biti pod fiskalnom, pod monetarnom kontrolom, to će dovesti do još veće krize, do još većih dugova, do uništenja života na hrvatskom prostoru", smatra Sinčić. A jesmo li dobro osposobljeni kao članica NATO-a? Nedavno je predstavljen dugoročni plan razvoja Oružanih snaga - radi li se samo o popisu lijepih želja, pitali smo kandidate. Za Josipovića radi se o popisu dobrih želja ali i mogućnosti. Kaže kako su u proteklih pet godina uvijek planove usklađivali s potrebama.

"Napravili smo ozbiljna poboljšanja kada je riječ o ljudima, obrazovanju, na žalost zbog financija ne uspijevamo riješiti sve one zahtjeve tehnologije koji su potrebni. Najdirektniji primjer je borbeno zrakoplovstvo. Imamo priliku da do 2016. godine nađemo sustav u kojemu ćemo obnoviti borbeno zrakoplovstvo, vjerojatno ne najmodernijim i najskupljim avionima, ali vjerojatno nečim što je dovoljno da očuvamo i suverenost u zraku", rekao je Josipović.

"Prije svega potrebno je vratiti novac otuđen tijekom pretvorbe i privatizacije. Sve ono što su otuđili tajkuni. Potrebno je na taj način napuniti državnu blagajnu i vratiti monetarni suverenitet, a onda iz primarne emisije novca financirati oružane snage, edukaciju kadru i daljnji razvoj nacionalne sigurnosti RH", smatra Ivan Vilibor Sinčić.

"Držim da nam trebaju novi strateški dokumenti, da to treba dobro doraditi, i zalažem se za sustav domovinske sigurnosti koji povezuje sve institucije koje brinu o sigurnosti u Hrvatskoj, jednostavno zbog ugroza koji se javljaju. Odajem duboko priznanje našim vojnikinjama, vojnicima koji nose hrvatsku odoru jer oni su sjajni profesionalci, vidjela sam ih u Afganistanu kako radu, ali oni moraju biti odgovarajuće opremljeni. I tu moramo donijeti strateške odluke, hladne glave, u skladu s našim mogućnostima, ali i činjenicom da moraju biti jamac sigurnosti", rekla je Grabar Kitarović. Osvrnuli su se kandidati i na odnose sa susjedima i njihove europske integracije. BiH treba biti dio Europske unije i NATO-a kaže Kolinda Grabar Kitarović i pritom ističe kako na tom putu treba ispuniti sve kriterije koje je ispunila i Hrvatska.

"Potrebna je nadogradnja Daytonskog sporazuma, da treba konačno omogućiti konstitutivnu, ustavnopravnu, svaku jednakopravnost hrvatskog naroda na cijelom teritoriju BiH, jer to je u konačnici i preduvjet da Bosna i Hercegovina funkcionira kao politički emancipirana država", rekla je Grabar Kitarović. Jedan od najvećih uspjeha vanjske politike, koji je ostvaren u suradnji s ovom ali i vladom gospođe Kosor je nacionalni konsenzus prema BiH, istaknuo je Ivo Josipović i rekao kako se radi o suverenoj, prijateljskoj državi kojoj Hrvatska treba pomoći u pronalasku formule jednakopravnosti naroda i građana.

"Bosna i Hercegovina treba biti europska zemlja i trenutni program koji je EU sačinila za BiH je u dobroj mjeri rezultat politike Republike Hrvatske", istaknuo je Josipović. Da BiH ne treba biti dio EU i NATO-a smatra Sinčić.

"Ako već to žele, trebaju zauzeti jedan čvrsti stav i napraviti jednu pravu javnu raspravu, a ne onakvu kakva je bila u Hrvatskoj, pristrana. Treba im javna rasprava u kojoj bi se stanovništvo upoznalo što Europska unija donosi". I za kraj od vanjskopolitičkih tema ostavili smo pitanje - treba li Hrvatska priznati Palestinu?

"Hrvatska treba priznati Palestinu", odlučno poručuje Ivan Vilibor Sinčić.

"Stojim na poziciji dvije države, i mir za Izrael i mir za Palestinu u ovom slučaju, međutim u ovom trenutku priznanje ne bi riješilo ništa dok se ne steknu uvjeti da se mir između dviju država doista može održati", smatra Grabar Kitarović.

"Politika dvije države je ona koja jamči trajni mir između Izraela i Palestinaca. Priznanje Palestine svakako da onoga trenutka kada ta politika dvije države bude provedena i budu postojale pretpostavke za tim", rekao je Josipović.