Suđenje u odsutnosti direktoru Mola Zsoltu Hernadiju u četvrtak nije počelo na zagrebačkom Županijskom sudu, jer s Vrhovnog suda nije vraćen sudski spis koji je tamo završio nakon što se Hernadijeva obrana žalila što dokumentacija u ovom slučaju nije prevedna na mađarski.

 

U sudnici tako nije pročitana optužnica koja Hernadija tereti da je podmitio bivšeg premijera i predsjednika HDZ-a Ivu Sanadera, koji mu je zauzvrat navodno prepustio upravljačka prava u Ini.

Pitanje neprevođenja spisa na "jezik koji optuženi razumije" Hernadijevi su odvjetnici otvorili još nakon pripremnog ročišta u prosincu prošle godine. Obrana je tada tvrdila da je sudac Ratko Šćekić, koji vodi suđenje, prihvatio sve prijedloge Uskoka, a istovremeno odbio sve njihove prijedloge. Uz tvrdnju da okrivljenik, bez obzira što mu se sudi u odsutnosti, ima pravo da mu se "osnovna dokumentacija iz sudskog spisa prevede na jezik koji razumije" žalili su se i Vrhovnom sudu, koji još nije donio odluku, ali ni spis vratio Županijskom sudu.

Hernadijevi odvjetnici su tada kazali i da se na pripremnom ročištu nisu referirali na raniju presudu iz Mađarske, kojom je potvrđena prva presuda tamošnjeg suda prema kojoj Hernadi nije kriv za prijevaru i pronevjeru. Za to ga je tužila njegova bivša suradnica, tvrdeći da dioničare nije obavijestio o istrazi koja se protiv njega u Hrvatskoj vodi zbog korupcije, što je utjecalo na Molovu cijenu dionica.

I dok obrana smatra da bi se upravo zbog te presude moglo otvoriti pitanje tzv. presuđene stvari, Uskok je mišljenja da je riječ o manevru mađarskih pravosudnih tijela kako bi se opstruiralo suđenje Hernadiju u Hrvatskoj. Tužiteljstvo tvrdi da Mađarskoj nikada nije ustupilo kazneni progon Hernadija zbog davanja mita, odnosno optužbi da je s 10 milijuna eura podmitio bivšeg hrvatskog premijera Sanadera kako bi Mol stekao upravljačka prava u Ini, a zbog čega je Sanader i pravomoćno osuđen.

Nakon pokretanja istrage, Državno odvjetništvo je od Mađarske tražilo da ispitaju Hernadija ili da mu uruče poziv, no mađarska su pravosudna tijela to uporno odbijala, pozivajući se na zaštitu nacionalnih interesa. Pošto su sve hrvatske zamolnice naišle na odbijenicu u Mađarskoj, Hrvatska je nedostupnom Hernadiju odredila istražni zatvor i odlučila mu suditi u odsutnosti, a njegovom privođenju nije pomoglo ni raspisivanje europskog uhidbenog naloga.

U međuvremenu, Hernadi je i od hrvatskog Ustavnog suda tražio da opozove odluku o istražnom zatvoru, navevši da poziv za dolazak na hrvatski sud nikada nije primio te da ne može biti odgovoran što mu mađarske vlasti pozive iz Hrvatske nisu proslijeđivale. No, Ustavni ga je sud odbio, ističući da je i činjenica što Hernadi nije nedostupan hrvatskim vlastima dostatna za određivanje istražnog zatvora.