Odnosi Hrvatske i Srbije su vrlo dobri i na jednoj novoj razini, a današnjim susretom udahnut je novi život suradnji koju su dvije zemlje započele prije dvije godine, izjavila je u srijedu ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić nakon razgovora sa srbijanskim kolegom Ivicom Dačićem.

"Naša je ocjena da su odnosi vrlo dobri i na jednoj novoj razini (...) mi smo danas obnovili, ili udahnuli novi život suradnji koju smo započeli prije dvije godine", izjavila je šefica hrvatske diplomacije i istaknula da bez obzira na postojeće probleme i otvorene teme koje postoje, između Srbije i Hrvatske u svakom trenutku postoji otvoreni kanal komunikacije i može se razgovarati o bilo kojem problemu, što je preduvjet za njihovo rješavanje.

Ministar Dačić je kazao da je unaprijeđenje odnosa između dvije zemlje od prioritetne važnosti za njegovu vladu i izrazio spremnost Srbije za "konstruktivni politički dijalog".

"Jasno ističem stav Srbije da je unaprijeđenje naših odnosa od prioritetne važnosti te značajno za cijelu regiju. Spremni smo za konstruktivni politički dijalog", rekao je Dačić.

Ujednačiti popise nestalih u skladu s međunarodnim kriterijima

Prema riječima ministrice Pusić, na sastanku s Dačićem je konkretno dogovoreno da se popisi nestalih, koji se sada razlikuju, ujednače u skladu s međunarodnim kriterijima. Pusić je također istaknula da je većina nestalih u ratu 90-ih iz Hrvatske.

"Većina nestalih je iz Hrvatske", kazala je Pusić, dodajući da sada, kada je pred Međunarodnim sudom pravde donesena presuda o međusobnim tužbama za genocid i nema više nikakve stvarne opasnosti da bi se liste koristile u tužbama, taj problem treba riješiti "u što je mogućem kraćem roku".

"Danas se pokazalo da postoji racionalni interes da se taj problem riješi. Nema prostora za etničko dijeljenje", kazala je Pusić.

Ne postoji regionalna jurisdikcija kako to predviđa srbijanski zakon

Pusić je potvrdila predviđanja da se danas konkretno razgovaralo i o Veljku Mariću, osuđenom u Srbiji za ratne zločine, navodeći da ne postoji regionalna jurisdikcija, onako kako to predviđa srbijanski zakon.

"Ne postoji regionalna jurisdikcija", kazala je ministrica i dodala da "možemo očekivati da će se taj problem skoro riješiti", što je nedavno najavio i srbijanski premijer Aleksandar Vučić.

"Taj zakon nije pravno poznat i nije usklađen s europskim standardima", izjavila je ministrica Pusić, ističući da zakon predstavlja presedan. Kazala je da nema razloga da Marić kaznu ne služi u Hrvatskoj ili da Hrvatska potpuno preuzme taj slučaj.

Dačić je na tiskovnoj konferenciji naglasio da se osim Hrvatske nitko iz međunarodne zajednice dosad nije bunio na taj zakon, ali da će biti promijenjem ukoliko se pokaže da je suprotan europskoj pravnoj stečevini.

"Naravno da će biti promijenjen ako se pokaže da nije u skladu s europskom stečevinom, ali to nitko nije kazao", kazao je šef srbijanske diplomacije. Taj zakon je, kako tvrdi, dobio najveće moguće ocjene onih koji se bave pitanjem ratnih zločina, ističući da je omogućio kažnjavanje 170 osuđenih za ratne zločine, od kojih su svi, osim dvojice, Srbi.

"Da nije bilo tog zakon o jurisdikciji, oni ne bi bili osuđeni", izjavio je Dačić i dodao da postoji volja da se slučaj hrvatskog državljana Veljka Marića, kako je to već prije najavio sam premijer, što prije riješi iz "humanitarnih razloga".

Pusić je kazala da osim Hrvatske, primjedbe na taj zakon namjerava uložiti i Danska, pojašnjavajući da je "Srbija već počela pregovore s EU-om i danas su novi standardi na dnevnom redu".

Teme iz 90-tih ne smiju biti uteg u odnosima

Govoreći o temama iz prošlosti, tj. rata 90-ih, oboje ministara se složilo da se o njima treba govoriti i početi ih rješavati, a da istovremeno ne budu uteg u odnosima Hrvatske i Srbije.

"Mi naše odnose ne trebamo graditi na iracionalnom pristupu, već moramo prepoznati zajedničke interese. To mora biti stup naših odnosa. I EU je interesna zajednica", rekao je Dačić i poručio da odnosi Srbije i Hrvatske "ne smiju biti žrtva unutarnjih previranja".

"Nema tabu tema između Hrvatske i Srbije", istaknuo je Dačić, navodeći, primjerice, problem 32.000 izbjeglica iz Hrvatske u Srbiji te njihova statusna pitanja, povrat kulturnog blaga te granični spor na Dunavu.

Glede tog posljednjeg pitanja, rekao je Dačić, Srbija zagovara povlačenje crte sredinom Dunava, dok se Hrvatska poziva na katastarske karte. U slučaju da se to ne riješi bilateralno, Dačić smatra da se tom problemu može pristupiti kao u slučaju spora Hrvatske sa Slovenijom ili Crnom Gorom, tj. arbitražom.

Otvorena pitanja, međutim, jednoglasni su Pusić i Dačić, ne smiju biti prepreka gospodarskoj suradnji između dvije zemlje i suradnji na području europskih integracija. Dačić je pritom, osvrnuvši se na neke ocjene iz Bruxellesa da je "Srbiji u srcu Rusija", jasno dao do znanja da nema dileme oko europskog puta svoje zemlje.

"Za nas je to strateško pitanje", rekao je Dačić.