Slučaj Šešelj digao je na noge i Hrvatsku i Srbiju. Ipak, obje strane zadnjih dana tvrde da razloga za zahlađenje odnosa nema. Ipak cijela će se ova priča gledati i kroz prizmu predsjedanja Srbije OESS-om 2015. godine.

Srbija od Švicarske preuzima predsjedanjem Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju. Izazov je to za Srbiju u svjetlu najnovijih događanja ali i zbog ravnoteže Zapada i Rusije.

Poznato je kakvu Srbija zagovara politiku spram svog ruskog saveznika, a u svjetlu njezinog europskog puta postoji jasna bojazan hoće li te dvije strane uspjeti pomiriti dok predsjeda OESS-om.

Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić u razgovoru za Media servis kaže kako će ovo za Srbiju biti veliki test.

„Tek ćemo vidjeti može li Srbija zadržati razinu koju je postavila Švicarska svojim predsjedanjem i na koji način će funkcionirati unutar tog predsjedanja. To moramo vidjeti, u ovako osjetljivim uvjetima to postaje posebno važno. Kad su okolnosti relativno mirne i bez velikih konflikata i poteškoća, onda to nije takvo pitanje. U ovim uvjetima to postaje vrlo važno pitanje, dakle: objektivnost, konstruktivnost, ravnoteža, izbalansiranost - to sve postaje velika, velika tema i veliki test.", objašnjava Pusić.

O svemu tome bit će riječi na ministarskom sastanku OESS-a od 3. do 5. prosinca u Baselu. Tema: Ukrajina. Pusić najavljuje zanimljiv sastanak te poručuje kako s Ruskom Federacijom kanale komunikacije treba držati otvorenima kako bi se napredak postigao.

„Budući da se ne možemo složiti oko toga kako je došlo i tko je odgovoran za situaciju u Ukrajini, jer tu Ruska Federacija ima sasvim drugačiji stav od Zapada, mislim da se ipak možemo složiti o načinu izlaska iz te situacije", najavljuje sastanak ministrica.

„Ono na čemu ćemo mi pokušati inzistirati i skrenuti raspravu da vidimo ima li elemenata u kojima se slažemo oko načina izlaska i komuniciranja u budućnosti u vezi sa situacijom u Ukrajini, i uopće komunikacijom između nas i Ruske Federacije, dakle Zapada i Ruske Federacije".

Ukrajina će biti tema i u Bruxellesu na sastanku ministara poslova država članica NATO-a koji se održava 2. i 3. prosinca. Tri mjeseca nakon summita u Walesu ministri će govoriti o provođenju odluka tamo donesenih, a vezanih uz Ukrajinu.

„Tu je, između ostalog, Hrvatska na sebe preuzela humanitarnu pomoć, dakle, liječenje ranjenika. Osam ranjenika iz Ukrajine je u ovom trenutku na liječenju u Hrvatskoj", ističe Pusić.

Druga tema koja je važna za regiju jest odluka o tome da se razmotri spremnost Crne Gore za članstvo u NATO-u najkasnije do kraja iduće godine.

„Podvlačim, najkasnije do konca iduće godine zato što to samo po sebi govori da je to moguće učiniti i ranije ako je Crna Gora spremna i mislim da je zbog stabilnosti i sigurnosti u regiji tu temu važno držati na dnevnom redu, odnosno, ne dozvoliti da se izgubi."

Od ostalih tema Pusić je izdvojila buduće aktivnosti NATO-a u Afganistanu u okviru misije Resolute Support. To više neće biti ISAF od 1. siječnja iduće godine ali će biti potpora sigurnosnim snagama Afganistana.