Čak 80 posto svih zahtjeva za azilom rješava se u samo šest EU zemalja, a većina izbjeglica iz Sirije završi u Njemačkoj ili Švedskoj.

Upravo te zemlje najveći su zagovaratelji sistema kvota, odnosno plana prema kojem bi sve članice bile obvezne prihvatiti izbjeglice i to ovisno o veličini, ekonomskoj snazi i stopi nezaposlenosti. Velika Britanija, koja uz Dansku i Irsku, ima izuzeće od zajedničke politike u pitanju migracija, već je najavila da plan neće podržati. U ovoj fazi stoga možemo očekivati samo okvirnu strategiju. Potvrđuje to i glasnogovornica Natasha Bertaud.

 

"Predsjednik Juncker već je najavio da će, vezano uz europsku agendu za migracije, predložiti sistem relokacije izbjeglica u cijeloj uniji jer se teret mora podijeliti. U ovoj fazi nemojte od nas očekivati prijedlog, nego više agendu. U njoj ćemo naglasiti sve rokove za predlaganje zakonskih rješenja.Situacija se mijenja iz sata u sat, no sve će političke opcije u parlamentu podržati Junckerov plan," kazao nam je naš eurozastupnik Tonino Picula.

No protivnici kvota, prvenstveno Britanci guraju tehničko rješenje pa se paralelno s kvotama od UN-a pokušava dobiti suglasnost za vojnu operaciju uništavanja brodova krijumčara u libijskim lukama. Kako bi se trebala postaviti Hrvatska?

"Hrvatska je ovoga trenutka prije svega zaštićena zamljopisom jer Italija s tom svojom čizmom apsorbira najveći broj ljudi. Međutim, Hrvatska mora biti spremna i logistički i pravno i politički u određenom trenutku primiti već broj ljudi koji će kod nas potražiti utočište", naglasio je naš zastupnik.