Odnosi Mađarske i Hrvatske na najnižoj su razini do sada i to potkopava mađarske interese, kazao je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto na susretu s čelnikom hrvatske oporbe Tomislavom Karamarkom u četvrtak u Zagrebu, objavila je mađarska novinska agencija MTI.

 

Napetosti između dviju zemalja narasle su tijekom dugogodišnjeg spora između mađarske naftne kompanije MOL i hrvatske INA-e, u kojoj MOL ima udjel, kao i zbog propasti izgradnje plinske interkonekcije, navodi MTI.

Mađarska želi računati na Hrvatsku kao na jakog saveznika i jakog strateškog partnera, kazao je Szijjarto nakon razgovora s čelnikom Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Karamarkom.

U pogledu energetske sigurnosti, po ocjeni mađarskog šefa diplomacije, Hrvatska do sada nije ispoštovala obveze prema Mađarskoj i Europskoj uniji. "Činjenica da Hrvatska neće investirati u izgradnju plinske interkonekcije koja bi omogućila razmjenu plina između dviju zemalja ima negativan učinak na mađarsku energetsku sigurnost", rekao je Szijjarto istaknuvši da su dobri odnosi MOL-a i INA-e ključni za unapređenje odnosa između Mađarske i Hrvatske.

Po mišljenju mađarskog šefa diplomacije, sedam graničnih prijelaza duž 355 km duge granice nije dovoljno te je potrebno uspostaviti dodatne prijelaze.

Szijjarto je istaknuo porast trgovinske razmjene između dviju zemalja te također ukazao na "velik potencijal" mađarsko-hrvatske gospodarske suradnje dodajući da političke napetosti između dviju zemalja utječu na sva područja bilateralnih odnosa. Po njegovu mišljenju tri su najvažnija pravca bilateralne suradnje energetska sigurnost, povećanje broja graničnih prijelaza i transport u kojemu ključnu ulogu ima projekt izgradnje željeznica.

Šef mađarske diplomacije kazao je da se susreo s čelnikom HDZ-a kako dvije zemlje "ne bi trebale počinjati bilateralne razgovore od nule" ukoliko desnica dođe na vlast na parlamentarnim izborima.

Mađarska strana smatra da Hrvatska treba izgraditi dvije kompresorske postaje kako bi se plin iz budućeg LNG terminala na Krku mogao transportirati prema mađarskom plinovodnom sustavu putem interkonekcije i dalje prema Europi.

Hrvatska strana smatra pak da je ispoštovala naputke Europske unije o povezivanju plinskih sustava i ministarstvo gospodarstva drži da je izgradnja nepotrebna dokle god nema dostatnih količina plina koje bi se na taj način transportiralo.