Dok traju konzultacije, dogovaraju se i koalicije - dvije najjače političke stranke pripremaju teren. Provjerili smo koliko je moguće formiranje trećeg bloka na kojemu se niže sve više političkih stranaka.

Na dan izbora, kad god bio, najveća borba vodit će se između dva najjača politička takmaca; HDZ-a i SDP-a. Podsljednja istraživanja blagu prednost daju desnoj koliciji, no ni ljevica ne zaostaje. Raniji datum izbora SDP bi mogao iskoristiti zbog patrotske klime; mimohod, Oluja, odustajanje od arbitraže sa Slovenijom...sve su to aduti kojima vladajuća koalicija lovi glasove, smatra politički analitičar Berto Šalaj.

"Žele iskoristiti pozitivan zamah, ovo okretanje prema patriotizmu i uspjehe na ekonomskoj mikrorazini poput povećanja industrijskog izvoza... To bi onda bio razlog zašto idu na izbore u studenom", smatra Šalaj.

U međuvremenu koalicije se slažu, obilazi se teren. I dok se čeka odgovor nekad čvrstog kolicijskog partnera IDS-a, SDP najavljuje koalicije s djelom seljačkih i bivših pravaških stranaka. Šalaj kaže- izazvat će to pomutnju među biračima:

"To je borba, pokušaj da se taj dio biračkog tijela, a koji SDP sigurno ima, a on je između 25 i 30 posto, da se dodatno proširi. Vjerujem da je tu i dodatan element, a to je da se dio birača zbuni jer tko je sad jedna seljačka stranka koja je s HDZ-om, jedna je s SDP-om, SDP ide u koaliciju s bivšim pravašima...U kojoj mjeri će to biti uspješno vrlo je upitno", dodaje.

Prema posljednjim istraživanjima jedine dvije stranke koje još prelaze prag su Živi zid i Orah, no riječ je o strankama bez konkretne organizacije, identiteta i članstva, smatra politički analitičar Davor Gjenero koji predviđa još veći pad popularnosti ORAH-a

"To nije stranka koja bi bila konsolidirana i imala čvrstu mrežu i oni će se vjerojatno do izbora do kraja ispuhati. Živi zid će vjerojatno ući u idući saziv parlamenta, ali njima, ako žele funkcionirati kao relevantna politička stranka, treba dugotrajan proces izgradnje stranačke mreže. To je vjerojatno najteži mogući politički posao", poručuje Gjenero.

Na političkom spektru sve je više manjih stranaka, koje za sad podržava tek ispod dva posto birača, poput MOSTA Nezavisnih lista Bože Petrova, Josipovićeva Naprijed Hrvatska, Reformisti Radimira Čačića ili 365 zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića.

Gjenero smatra kako s obzirom na okolnosti hrvatskog izbornog sustava uspostavljanje trećeg bloka nije moguće. "Snažan treći blok je je više incident nego pravilo", poručuje Gjenero.

"Dakle ove stranke s dva posto mogu postati marginalno parlamentarne, mogu osvojiti u nekoj izbornoj jedinici mandat ili dva, ali ništa više od toga. Malo je vjerojatno da ozbiljno mogu utjecati na buduću administraciju", poručuje Gjenero.

Sigurno je kako će Laburisti stati uz SDP, no tek će se vidjeti kako će disati Reformisti ili pak Bandićeva stranka kojoj Šalaj ne daje veliku potporu van zagrebačkog prstena.

"I koliko se meni čini, bar što se tiče gospodina Čačića ili Bandića oni su, ako uđu u parlament, otvoreni za suradnju i s jednom i drugom opcijom, i HDZ-om i SDP-om. Priklonit će se onima koji budu jači, a njihova pozicija će biti tim jača ako njihovi glasovi budu potrebni za sastavljanje nove Vlade", zaključuje Šalaj.

Kako će se formirati koalicije, valja još pričekati i vidjeti, no jedno je sigurno- pred nama je još jedna duga poltička jesen.