Krajem srpnja kada su veliki požari zahvatili otok Korčulu i poluotok Pelješac, gdje je izgorjelo najmanje 900 hektara površine, zastupnik Tonino Picula obratio se Europskoj komisiji za pomoć.

Komisiju je pitao planiraju li slanje hitne opreme i sredstava za obranu od požara kako bi osim sanacije, pomogli u borbi protiv te elementarne nepogode. Također je tada poslao i pismo Corini Crețu - povjerenici za regionalni razvoj u čijoj je nadležnosti upravljanje Fondom za solidarnost EU.

„U tom su periodu našim vatrogascima dodatno odmagale iznimno visoke ljetne temperature i suše, no evo i ovog tjedna je ponovno na Pelješcu izgorjelo oko šest hektara površine, a na Korčuli 15 hektara. Srećom, širenje je i ovaj put zaustavljeno! Stoga sam smatrao da je uz Fond solidarnosti EU-a koji se može mobilizirati u slučaju izvanredne katastrofe kojom je pogođena većina stanovništva neke regije, a uveden je i poseban prag od 1% regionalnog BDP-a za najudaljenije regije kao što su otoci, Hrvatskoj potrebna i dodatna pomoć!", rekao je zastupnik Picula.

Obzirom da se još procjenjuje finalna šteta požara na našim otocima koja je glavni kriterij za odluku zadovoljava li Hrvatska kriterije za aktivaciju Fonda za solidarnost, povjerenica Corina Cretu je u ime Komisije predložila alternativu, te uputila Hrvatsku da „zatraži pomoć putem Mehanizma Unije za civilnu zaštitu (UCPM) kojim se osigurava neposredna pomoć sudionica žrtvama katastrofa kao što su šumski požari, a to uključuje svih 28 država članica Europske unije uz Island, Crnu Goru, Norvešku, Srbiju i Makedoniju".

„Taj je sustav već korišten prilikom šumskih požara u Grčkoj, poplavama u BiH i Srbiji, a intervenirao je i u nekim od najvećih katastrofa na svijetu poput uragana Katrina u SAD-u kao i u potresu na Haitiju. Doprinosi država sudionica u tom sustavu mogu biti u obliku materijalne pomoći, uspostave posebno opremljenih timova ili procjena i koordinacije stručnjaka, a koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije pojednostavnjuje i koordinira pružanje pomoći putem UCPM-a", dodao je zastupnik Picula.

Podsjećamo, Fond solidarnosti može se aktivirati ako izravna šteta prelazi prag katastrofe velikih razmjera u iznosu od 252 milijuna EUR-a koji se primjenjuje na Hrvatsku u 2015. ili u slučaju regionalne katastrofe ako šteta prelazi 1,5 % regionalnog BDP-a na razini NUTS 2. Hrvatska je dosad već nekoliko puta koristila sredstva iz tog Fonda - zbog posljedica smrzavanja za Gorski kotar 8,61 milijun eura a za poplave u Slavoniji 8,95 milijuna eura.