Međunarodni je dan osoba s invaliditetom. U Hrvatskoj su unatoč postojećim zakonskim propisima svakodnevno suočeni s brojnim problemima. Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak u razgovoru za Media servis poručuje da u njihovu rješavanju novac ne bi smio biti presudan.

U Hrvatskoj s nekim oblikom invaliditeta živi više od pola milijuna djece i odraslih. Iako u pravima formalno jednaki s ostalima, to još uvijek nije slučaj, upozorava pravobraniteljica osoba s invaliditetom Anka Slonjšak.

‘‘S obzirom na moto UN-a koji govori o uključivanju osoba s invaliditetom u društvo, pokazatelj je da je u hrvatskom društvu njihov položaj nepovoljan u odnosu na ostale građane. Veliki problemi su vezani uz nastavak života u zajednici i usluga koje bi trebale biti dostupne svima. Od djece s teškoćama, znači u području odgoja, obrazovanja, rane intervencije i rehabilitacije, ali isto tako i kod odraslih, neovisno radi li se o području obrazovanja, zdravlja ili zapošljavanja‘‘.

Iako ima određenih pomaka, prijevoz je u mnogim sredinama kronični problem i često je sveden na obitelj i poznanike. No tu je i nedovoljna podrška življenju u krugu obitelji ili u vlastitom domu, umjesto smještanja u institucije.

‘‘Problem su također i vrlo često opravdanja koja imamo od strane državnih i drugih tijela kada kažu ne, nemamo dovoljno financijskih sredstava da bi mogli osigurati neka prava osobama u njihovim sredinama. Moramo naglasiti da su to prava svih građana i kao takva treba im osigurati jednakost. Ne možemo dozvoliti da opravdanje uvijek bude nedostatna sredstva. Jednostavno treba mijenjati svijest građana da nije uvijek sve isključivo vezano uz novac. Već da je vezano i uz volju, odnosno senzibilizaciju i prepoznatljivost potreba građana u svojoj sredini‘‘.

Zato je i poruka pravobraniteljice osoba s invaliditetom ususret novoj, 2016. godini i vlastima, kako središnjoj, tako i lokalnima - jasna:

‘‘Smatram da je potrebno politiku i sustav usmjeriti u cilju rješavanja problema individualnih potreba osoba s invaliditetom. A ne da je sustav ovdje isključivo sam radi sebe. Propisi su tu da se mijenjaju, da se unesu pozitivne promjene. I pozitivne odredbe koje će doista osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju osigurati dostojanstven život. Naravno, uz uvažavanje i ostvarivanje njihovih punih prava‘‘, rezimirala je Slonjšak.