2015. bila je posljednja godina sedmog saziva Sabora. Bila je to i godina kad je uoči raspuštanja toga saziva dobio pljusku Ustavnog suda koji je srušio Zakon o izboru zastupnika u Sabor.

Mjeseci pregovora trebali su da se dogovore pa zatim izglasaju izmjene zakona koji regulira izbor zastupnika u Sabor. Uspjeli su se dogovoriti o kvoti od 40 posto žena na listama i 1500 potpisa za kandidaturu stranaka i nezavisnih lista.

No zadnjeg dana Sabora stiže odluka Ustavnog suda kojom se to sve oborilo. Naravno, ovakav razvoj događaja izazvao je bijes vladajućih. SDP-ov Peđa Grbin:

"Jedino što me iznenadilo je razina bezobrazluka da se predmeti drže u ladicama šest mjeseci, od ožujka ove godine kada je zaprimljen i da se odluka donese dan prije raspuštanja Sabora. Ovoliku razinu bezobrazluka nisam očekivao," rekao je Peđa Grbin.

Inače, vladajući u sedmom sazivu imali su često problema sa zakonima koji su rušeni na Ustavnom sudu. Još jedna stvar na kojoj se radilo u Saboru bio je i Etički kodeks ponašanja zastupnika oko kojeg je bilo dosta pregovaranja, ali na kraju predsjednik Sabora Leko nije uspio u svom naumu. Još jedna stvar koja je obilježila posljednju godinu sedmog saziva su učestale stanke. Podsjetimo, klubovi zastupnika često su koristili mogućnost da nakon zatražene stanke govore o temama van dnevnog reda, što je pak toliko iritiralo Leku da je počeo sazivati sjednice pola sata ranije.

Iako prilikom svake promjene vlasti, dotadašnja opozicija najavljuje vraćanje digniteta Saboru i u ovom sazivu postojao je problem velikog broja zakona koji su raspravljani po hitnom postupku. Zastupnicima se zamjerao i izostanak sa sjednica, uvedena je i elektronička evidencija dolazaka i odlazaka, no kazni nije bilo. Uz sve to ne čudi da je Sabor dobio vrlo nisku ocjenu od strane građana. To je komentirao i Reformist Petar Baranović.

"Dali su nam ocjenu dovoljan. S ocjenom dovoljan niste baš dobar đak, ali prolazite razred i idete dalje u sljedeću godinu. Zapitajte se kao ljudi jesmo li generalno kao parlament zaslužili ocjenu dovoljan, ili smo generalno, ne govoreći o pojedincima koji su bili na visini zadatka, zaslužili ocjenu ispod toga," rekao je Baranović.

Ove godine Sabor je napustio jedan od njegovih najdugovječnijih zastupnika i njegov bivši predsjednik Vladimir Šeks. Bilo je i onih koji su odradili samo jedan mandat poput Branka Vukšića koji je uvijek bio oštar na jeziku pa tako i svog posljednjeg radnog dana.

"Grčka tragedija se temelji na mitu, a hrvatska tragedija se temelji na mitu i korupciji. Najteži oblik korupcije je ona politička korupcija," rekao je Vukšić.

2015. je bila i godina u kojoj se dogodio presedan, naime osmi saziv nije se mogao konstituirati iz prvog pokušaja. HDZ je predložio Željka Reinera, a Hrvatska raste u postizbornoj političkoj igri predložila je MOST-ovog Roberta Podolnjaka, koji pak nije prihvatio kandidaturu.

"Moja stranka ima svega 15 zastupnika i zbog toga inzistiramo na konsenzusu, budući da ga u ovom trenutku nema ja moram otkloniti prijedlog kandidature za predsjednika," rekao je Podolnjak.

No istekom 2015. i nakon postignutog dogovora MOST-a i Domoljubne koalicije, Sabor je dobio novog predsjednika.

"Većinom glasova 88 za, 62 glasa suzdržana, jednim glasom protiv izabranim za predsjednika Hrvatskog Sabora poštovani zastupnik Željko Reiner," rekao je Leko.