Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa u srijedu je kaznilo zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića s 30.000 kuna jer je u srpnju prošle godine promijenio uvjete za besplatno oglašavanje stranaka u svrhu izborne promidžbe u bilo koje vrijeme, ne samo predizborno, a potom odobrio svojoj Stranci rada i solidarnosti postavljanje 30 jumbo plakata bez naknade čime je iskoristio ovlasti gradonačelnika kako bi ta stranka ostvarila korist.

"Ne sporimo da je imao ovlast promjene pravilnika, no dužnosnik je koristio svoje ovlasti koje predstavljaju njegovo posebno pravo kao dužnosnika da bi promijenio uvjete kako bi u vrijeme koje se ne smatra izbornom promidžbom njegova stranka stekla određenu korist", rekla je predsjednica Povjerenstva Dalija Orešković.

Navela je da je Bandić 7. srpnja prošle godine donio pravilnik kojim mijenja uvjete za besplatno oglašavanje političkih stranaka, a svega dva dana kasnije ta je odluka objavljena u Službenom glasniku Grada Zagreba da bi dan poslije stupila na snagu i stranci je odobreno postavljanje plakata bez plaćanja naknade.

"Politička stranka kojoj je Bandić predsjednik podnijela je zahtjev prije nego je javno objavljen pravilnik na temelju kojeg je omogućeno isticanje plakata promidžbe, pa se postavlja pitanje izvora saznanja o ovakvoj mogućnosti. "Očito da je Milan Bandić imao povlaštene informacije da će se pravilnik promijeniti", kazala je izvjestiteljica Povjerenstva Branka Lukačević Gregić.

Povjerenstvo je Bandića kaznilo s 30.000 kuna neto mjesečne plaće kroz deset mjesečnih obroka u pojedinačnom iznosu od 3000 kuna.

Povjerenstvo je odlučilo ne pokrenuti postupak protiv riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela koji je uz obnašanje dužnosti gradonačelnika Rijeke bio i na funkciji predsjednika Skupštine trgovačkog društva Energo d.o.o. Rijeka kada je to društvo 1. prosinca prošle godine povećalo cijenu toplinsko energije za 35 posto.

Povjerenstvo je utvrdilo da je to trgovačko društvo u suvlasništvu Grada Rijeke. Iako zakon o sprečavanju sukoba interesa zabranjuje dužnosnicima da budu članovi uprave i nadzornih odbora trgovačkih društava, oni mogu sjediti u skupštini i predsjedavati njome te se to koristi kao mehanizam kontrole trgovačkih društava koji su u vlasništvu jedinica lokalne ili regionalne samouprave. Zbog toga situacija sama po sebi nije sporna, zaključilo je Povjerenstvo.

Povjerenstvo je dalo mišljenje u slučaju potpredsjednika Hrvatskog sabora Ivana Tepeša ukoliko saborskim zastupnicima odluči dati svoju nekretninu u najam.

Zbog činjenice da se fizička osoba ne može smatrati poslovnim subjektom na način na koji je poslovni subjekt definiran kroz zakon, izričita zabrana ne postoji. No, Povjerenstvo upozorava da s obzirom na funkciju koju Tepeš obnaša kao potpredsjednik tako visokog tijela, to ne bi bilo u skladu s ciljevima, a niti samim načelima zakona koji kažu da mora čuvati vlastitu vjerodostojnost. "Postojala bi i percepcija i dojam u javnosti da je obnašanje javne dužnosti i korištenje za osobni probitak. Dužnosnik je dužan učiniti sve što je potrebno da odijeli javni od privatnog interesa i da prednost zaštiti javnog interesa", naglasila je Orešković.

U slučaju ministra zdravlja Darija Nakića kojeg je zanimalo da li istodobno može obavljati tu dužnost i biti članom Nadzornog odbora košarkaškog kluba Zadar iako za to ne prima naknadu te može li biti i predavač na Sveučilištu u Zadru i Sveučilištu „"J.J. Strossmayer" u Osijeku, Povjerenstvo je dalo mišljenje da ne može biti član NO košarkaškog kluba jer se radi o dioničkom društvu, ali da može raditi kao predavač na Sveučilištima bez naknade.