Primirje u Siriji koje su nedavno dogovorile SAD i Rusija, a prihvatile sirijske vlasti, oporbene skupine i Turska, stupilo je na snagu, no glasnogovornik Visokog odbora za pregovore Salem al-Meslet upozorava - neće potrajati.

"Dogovorili smo dva tjedna primirja kako bismo testirali dobru volju svih strana. No ne vjerujem da će ono potrajati ni 48 sati jer imamo iskustva s režimom, Rusijom i iranskim trupama u Siriji. No vidjet ćemo. Nadamo se da će uspjeti. Najvažnije je pronaći političko rješenje", rekao je glasnogovornik Visokog odbora za pregovore, Salem al-Meslet.

A kršenja je već bilo: sirijska državna televizija javlja da je nekoliko granata pogodilo stambena područja u Damasku, no još se ne zna tko je za to odgovoran. Iz Rusije, koja nije izvela nijedan zračni napad od početka primirja, poručuju da će nastaviti napade na područja koja drže islamistički borci, no za današnji dan vrijedi obustava svih letova iznad Sirije kako bi se izbjeglo eventualno pogađanje pogrešnih meta.

Prekid vatre nadziru centri u Rusiji, Ženevi i SAD-u, no on se ne odnosi na teroriste Islamske države i sirijski ogranak Al Quaide koji već najavljuje nove napade na režim. Novi krug mirovnih pregovora u Ženevi trebao bi se održati 7. ožujka.

Istovremeno, migranti na grčko-makedonskoj granici traže da se otvore vrata Schengena. Na balkanskoj se ruti intenzivno traže rješenja, a Bruxelles nije zadovoljan viđenim. Europska komisija ocijenila je ilegalnim mjere ograničavanja kvota i tranzita migranata.

Siguran prolaz za izbjeglice danas se tražio u više od 20 europskih zemalja na ‘Europskom maršu za prava izbjeglica. Jelena Cikatić iz organizacije

"Cijela inicijativa krenula je iz Španjolske i Portugala kada su se udružila dva kolektiva građana. Međutim, u jako malom periodu od mjesec dana priključilo se više od 120 gradova, sada već preko 25 zemalja te nije sve ostalo na teritoriju Europe. Proširilo se i na Vancouver, New York, priključila se i Turska, pa čak i Izrael s Tel Avivom.", rekla je Cikatić.

Akciji su se pridružili i hrvatski gradovi Zagreb, Split, Zadar i Pula. Sloganom "siguran prolaz sada" građani zahtijevaju od vlada i institucija diljem Europe da osiguraju sigurne i legalne rute, pravedan sustav azila te adekvatnu zaštitu i prihvat za izbjeglice u svim europskim gradovima, objašnjava Lana Bobić iz organizacije.

"Biti izbjeglica nije izbor. Ljudi s obiteljima idu na puteve koji doslovno prijete životom, da bi pobjegli od razaranja. Dolaze u Europu da bi im se dogodilo da se žele vratiti u rat jer ovdje stoje u prihvatnim centrima po četiri mjeseca. Ne mogu početi raditi, ne mogu im djeca ići u školu, ne mogu apsolutno nikakav život započeti.", rekla je Lana Bobić iz organizacije.

Podsjetimo, 2015. je godine u Europu ušlo milijun osoba, a više od 60 milijuna ljudi moralo je pobjeći iz svojih zemalja.