Rumunjska je proteklih mjeseci optužila i osudila više desetaka političara zbog korupcije, a parlamentarni izbori u nedjelju pokazat će vladi smatraju li birači da je njihova borba protiv kriminala na najvišim razinama bila dovoljno žestoka

Rumunjski parlamentarni izbori više su referendum o korupciji nego glasanje o politici. Nijedna druga tema nije toliko dominirala kampanjom uoči parlamentarnih u zemlji u kojoj je rašireno mišljenje da se političari kandidiraju za vlast samo kako bi se dodatno obogatili.

Premijer Dacian Ciolos izjavio je kako će izbori pokazati stav birača o vladinoj borbi protiv korupcijskih skandala. Specijalizirani tužitelji proteklih su mjeseci započeli istrage protiv tisuće službenika, no ne zna se hoće li to biti dovoljno da aktualna vlada ostane na vlasti.

Ciolos, koji službeno nije član nijedne stranke, pozvao je birače da podrže koaliciju desnog centra u kojoj se nalaze Nacionalna liberalna stranka (PNL) i savez Spasimo Rumunjsku (USR), dvije stranke koje su obećale da će ga zadržati na vlasti ako pobjede.

Tehnokrat Ciolos funkciju premijera preuzeo je prije godinu dana, nakon uličnih prosvjeda i optužbi o korupciji koji su prisilili socijaldemokrata Victora Pontu na ostavku. Ponta je napustio i funkciju predsjednika Socijaldemokratske stranke (PSD).

Vodi PSD

Unatoč tome, PSD, sada pod vodstvom Livija Dragnee, vodi u anketama sa 40 posto podrške, što je nešto više od one koje zajedno imaju PNL i USR.

USR-u, novoj stranci koja se pojavila prije samo pola godine, ubrzano raste podrška, te je vjerojatno da će skupiti i više od 19 posto glasova koliko predviđaju ankete.

Očekuje se da će zbog izjednačenih rezultata velikim stranka za formiranje nove vlade biti potrebne manjinski partneri.

Tema korupcije je tijekom kampanje zasjenila rasprave o svim drugim političkim pitanjima jer je i Rumunji i dalje doživljavaju kao kugu. Iako je proteklih mjeseci optužen velik broj dužnosnika i zastupnika, među kojima i bivši premijer i nekoliko ministara, mnogi od njih kandidirat će se na dolazećim izborima.

Prema internetskoj stranici Initiativa Romania, 352 od 746 kandidata s realnim šansama za osvajanjem mjesta u parlamentu imaju povijest sumnjivih radnji, sukoba interesa i kršenja zakona.