Europska komisija je danas tijekom zasjedanja Europskog parlamenta u Bruxellesu predstavila plan za jačanje internet trgovine rješavanjem problema uskraćivanja pristupa na temelju geografske lokacije, pojeftinjenjem prekogranične dostave paketa te jačanjem povjerenja potrošača boljom zaštitom njihovih prava.

Hrvatska zastupnica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta Biljana Borzan je pozdravila prijedlog naglasivši kako je krajnje vrijeme da se ostvari potencijal digitalnog tržišta koji bi prema nekim projekcijama mogao povećati BDP Europske unije za 1,7 posto na godišnjoj razini.

Istraživanja pokazuju da se više od polovice potrošača u EU ne osjeća sigurno kupovati online. Upravo zato je Borzan predložila uvođenje prepoznatljive oznake sigurne online kupnje za trgovce sa sjedištem u EU, kakva sada, primjerice, postoji za online ljekarne. Na taj način pošteni će trgovci bili privilegirani u srazu s konkurencijom koja se ne pridržava europskih direktiva, a kupci će znati kod koga mogu kupovati s povjerenjem.

"Još u siječnju ove godine Europski parlament je usvojio i moje prijedloge o smanjenju diskriminacije na online tržištu u Akt o digitalnom tržištu. Prije svega to je diskriminacija prema mjestu prebivališta (tzv. geoblocking). Hrvatski potrošači se žale kako nemaju pristup nekim online sadržajima, ili kako u zadnjem koraku online kupovine saznaju da je dostava za njih skuplja ili da je uopće nema", kazala je Borzan.

Gotovo polovica potrošača u EU ne kupuje online iz drugih država članica zbog problema dostave. Samo 5 posto prekograničnih dostava je besplatno, a u pravilu su duplo skuplje nego dostave unutar jedne nacionalne države. Najčešće cijene dostave nemaju veze s kilometražom.

"Imamo primjere gdje je dostava paketa od 2 kilograma unutar Njemačke za rutu od 600 kilometara oko 7 eura, a dostava iz Njemačke u Nizozemsku za rutu od 40 km oko 17 eura", komentira Borzan.

Borzan je istaknula kako u EU ne smiju postojati potrošači drugog reda. Osvrnula se i na digitalna dobra poput e-knjiga, filmova ili pretplata na različite kanale.

"Prema istraživanju iz 2015., 80 posto potrošača bi radije kupilo sadržaj kada bi im bio dostupan i po razumnoj cijeni, nego posezalo za ilegalnim izvorima. Postojeće tržišne barijere onemogućuju potrošače da uopće kupe sadržaj, ili da legalno kupljeni sadržaj koriste kada prijeđu granicu. Prema istraživanju EK, procjenjuje se da je šteta prema potrošačima prilikom kupovine digitalnih sadržaja oko 64 milijarde eura na godinu", kaže Borzan.