Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u četvrtak da odgoda izdavanja euroobveznice ne dovodi u pitanje ništa što se tiče proračunskog procesa te istaknuo da će odluka o ponovnom izlasku ovisiti o procjeni kada će se moći postići povoljni uvjeti.

Investitorima u Njemačkoj i Londonu su prezentirani gospodarski pokazatelji, koji su ocijenjeni kao popravljajući i rastući, kao i plan i program reformi te napori i mjere na polju fiskalne i monetarne politike, rekao je Marić na konferenciji za novinare u Banskim dvorima.

"Svi su ti sastanci rezultirali da steknemo dojam da postoji veliki interes, odnosno da transakcija kao takva nije uopće upitna. No, u toj transakciji mi gledamo na cjelokupne uvjete, koji ovise kako od domaćih čimbenika, poput gospodarskih pokazatelja, planova i programa, ali i političke stabilnosti. Također, ovise i o eksternim faktorima, poput skorog referenduma o izlasku Velike Britanije iz EU ili odluke američkog FED-a hoće li ići u politiku podizanja referentnih kamatnih stopa, a koji utječu na uvjete na financijskim tržištima", rekao je ministar financija.  

"Temeljem tih razgovora, a uzevši u obzir i naša predviđanja da u dogledno vrijeme možemo popraviti uvjete izdanja, u razgovoru s premijerom i timom koji je bio na roadshowu, odlučili smo da odgodimo izdanje. Dakle, transakcija nije neuspjela niti nije da se nije dogodila, što se koristi u javnom prostoru, nego smo jednostavno jučer odlučili da ga odgodimo", izjavio je Marić, napominjući i kako o detaljima ponuđene cijene niti tajmingu budućeg zaduženja ne može govoriti.

Istaknuo je da se po pitanju upravljanja javnim dugom prati "razvoj događaja na inozemnom tržištu i svi ostali čimbenici na temelju kojih ćemo procijeniti da je došlo optimalno vrijeme za tu transakciju, odnosno da se postignu čim bolji uvjeti", bilo prije ili neposredno nakon 'ljetne stanke' na financijskim tržištima.

"Vlada vodi računa o ukupnoj cijeni i trošku, a trenutni ekonomski pokazatelji daju sigurnost da se može dobiti bolja cijena od trenutne", rekao je Marić.

 Kazao je i da, iako se po prvi put dogodilo da Hrvatska odgađa svoje izdanje obveznica, to nije jedinstveni slučaj, odgađaju ih brojne druge europske zemlje.

Na upit zašto se uopće išlo na zaduženje u trenutku političkih nejasnoća, odgovorio je da postoje određene nejasnoće, ali one ni do sada nisu utjecale na nikakve odgode odluka Vlada, poput donošenja proračuna ili programa reformi.

Kod tajminga su u obzir uzete sve okolnosti, kao što su Brexit, zasjedanje Feda, sastanak OPEC-a, parlamentarni izbori u nizu zemalja, primjerice Španjolskoj, rekao je Marić, ponavljajući kako nije riječ ni o kakvoj ishitrenoj, već pomno promišljenoj, racionalnih odluci.

Posebno je naglasio da s ovom odgodom zaduženja što se tiče proračuna ništa ne dolazi u pitanje.

"Od poznatijih stavki proračuna poput mirovina, plaća, socijalnih i inih transfera, servisiranja naših obveza, sve je u skladu s planom", rekao je, dodavši da se proračun puni u skladu s očekivanjima.

"Ukupni porezni prihodi su u blagom porastu, pogotovo trošarine, pa i kod poreza na dobit i prihod. Najizdašniji porezni prihod, od PDV-a je, pak, na razini prošle godine. Sve u svemu, u skladu s očekivanjima“, ocijenio je ministar financija.

Podsjetio je i da krajem lipnja u Hrvatsku dolaze analitičari kreditnih agencija, rekavši kako će se s njima razgovarati o istim pitanjima kao i s investitorima. Pokušat će im se iskomunicirati i zašto Hrvatska zaslužuje barem stabilizaciju rejtinga, kako bi se stvorili uvjeti da se on vrati na investicijsku razinu, čime bi se postigli ne samo povoljniji uvjeti za zaduživanje države, već i tvrtki i građana.

"Cijena po kojoj se država zaduženja ima implikacije i na tvrtke i na građane, a mi želimo učiniti sve što je moguće kako bi se cijena duga za sve u konačnici spustila. Trenutno imamo rejting koji imamo i ne možemo ga preko noći ispraviti, ali činimo one korake za koje smatramo da su potrebni da bi se to promijenilo", izjavio je ministar. Ponovio je da je trošak za kamate trenutno na razini od 3,6 posto BDP-a, što je primjerice proračun Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Na novinarski upit kako bi eventualni novi izbori utjecali na zaduživanje države, odgovorio je da je teško spekulirati, ali da oni „sigurno ne bi donosili ništa pozitivno“