Europarlamentarna zastupnica Ruža Tomašić danas je uputila pisano pitanje Europskom vijeću te predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusk vezano uz selidbu Europske agencije za lijekove (EMA) te Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) iz Londona nakon Brexita.

U pitanju je navela da je Hrvatska, uz Bugarsku, Rumunjsku, Slovačku i Cipar, ujedno i jedna od rijetkih država članica koja nije domaćin niti jednom tijelu Europske unije, te niti jednoj agenciji od 40-ak postojećih te je pitala planira li Europsko vijeće pri donošenje odluke o novoj zemlji domaćinu navedenih agencija uzeti u obzir dosadašnju iznimno diskriminatornu praksu Europske unije u ovome segmentu.

Također je navela da je Republika Hrvatska država članica s trećom najvišom stopom nezaposlenosti u Europskoj uniji, odmah nakon Grčke  i Španjolske, a uzimajući u obzir da navedene agencije trenutno stalno zapošljavaju preko 1000 visokokvalificiranih osoba iz raznih država članica pitala je planira li Europsko vijeće pri donošenju navedene odluke u obzir uzeti i faktor nezaposlenosti.

Na kraju je Europsko vijeće te predsjednika Europskog vijeća Donalda Tusk pitala postoje li uopće točni kriteriji i uvjeti koje potencijalna država članica mora ispuniti, a kojima će se Europsko vijeće ravnati pri donošenju konačne odluke o zemlji domaćinu.

Ovim putem europarlamentarna zastupnica Ruža Tomašić poziva novog hrvatskog premijera Andreja Plenković te najveću oporbenu stranku SDP, čija je zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan imenovana kao predstavnica Europskog parlamenta za odnose s Europskom agencijom za lijekove (EMA), da u potpunosti zanemare međustranačke antagonizme te ujedinjenim snagama lobiraju da Hrvatska ne propusti ovaj krucijalni trenutak u povijesti koji bi za njen budući razvoj mogao imati nesagledivo pozitivne učinke.

Naime, Europska agencija za lijekove (EMA) trenutno stalno zapošljava 890 visoko kvalificiranih osoba, a Europska agencija za nadzor bankarstva (EBA) trenutno stalno zapošljava 154 osobe. Obje agencije imaju mreže od tisuće znanstvenih eksperata iz država članica Unije koje se u njihovim sjedištima sastaju na svakodnevnoj bazi.

Kada bi upravo Hrvatska postala domaćin ovih agencija, učinici navedenog za razvoj hrvatskog građevinskog, turističkog i transportnog sektora bili bi u najmanju ruku iznimno pozitivni.

Stoga i ne čudi činjenica da su mnogobrojne države članice Unije, kao što su Švedska, Italija, Španjolska, Danska, Njemačka i Irska, već pokazale izniman interes za domaćinstvom nad navadenim agencijama. Određeni gradovi i države su već oformili radne skupine kojima je jedini zadatak lobiranje za to da se EMA i EBA, zajedno sa svim svojim zaposlenicima i resursima, presele upravo kod njih.

Budući da su sve države koje su već počele lobirati za domaćinstvo nad agencijama već domaćini mnogobrojnih europskih agencija, krajnje je vrijeme je da se Hrvatska trgne i prestane lakomisleno i nepromišljeno propuštati ovakve povijesne prilike, te da usmjeri sve svoje snage na to da i Republika Hrvatska napokon zasluženo postane sjedište jednog europskog tijela.