"Priobalje s otocima je protkano mrežom suhozidnih međa, terasa i putova koji su spajali prvobitna naselja," kaže Ivo Butković, predsjednik udruge "Suhozid"

Suhozidi na Pagu, dugački nekoliko stotina kilometara najveći su graditeljski pothvat na otoku, a ujedno su i najstarije očuvane otočne građevine jer su neki od njih stari preko tisuću godina. Suhozidi su nastali pregrađivanjem pašnjaka i danas predstavljaju važan dio naslijeđene baštine. Udruga "Suhozid" iz Kolana pokrenula je akciju zaštite suhozidne gradnje, a inicijativa za zakonskom zaštitom suhozida uskoro će biti upućena Ministarstvu kulture RH.

"Priobalje s otocima je protkano mrežom suhozidnih međa, terasa i putova koji su spajali prvobitna naselja," kaže Ivo Butković, predsjednik udruge "Suhozid".

"To su područja izvornog pastirskog krajobraza koji odiše Mediteranom sa suhozidom kao prepoznatljivim elementom. Iako smo sigurni kako će budući naraštaji znati vrednovati hrvatsku suhozidnu baštinu, važno je zaštititi suhozide od propadanja."

Ministarstvu kulture predložit će se donošenje Zakona o zaštiti suhozida i suhozidne gradnje kao materijalnog kulturnog dobra ili ugradnja odgovarajućih zakonskih propisa u postojeći Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Uz suhozide želi se zaštititi i druga stara suhozidna gradnja, objekti uz more, mlinovi i mostovi, stambeni objekti na pašnjacima i u poljima, staje, bunari i skloništa u poljima.

"Važno je zaštiti taj snažni iskaz ljudskog truda, ustrajnosti i identiteta," kaže Butković. "Ideju o zaštiti potakla je voditeljica nacionalnog programa "Kamen, suhozidna gradnja i krajobraz Jadrana" dr. Aleksandra Faber, a udruga "Suhozid" je koordinirala inicijativu i u nju uključila Grad Novalju, Općinu Kolan i Mali Lošinj. Tražit ćemo pismenu potporu svih županija, gradova i općina koji se žele pridružiti inicijativi."

Kako se navodi u inicijativi zaštitom suhozida odalo bi se priznanje svim graditeljima suhozida koji su napravili spomenik borbi za opstanak na rodnoj škrtoj grudi, zaštitio bi se dokument o mudrom pristupu okolišu, očuvali bi se postojeći suhozidi i nastavila tradicija njihovog građenja te bi se omogućilo njihovo iskorištavanje u turističkoj i obrazovnoj ponudi.