U cilju pružanja najdetaljnijih i najpouzdanijih informacija o vremenu,  pripremili smo za vas, čitatelje naše prognoze, mnoštvo tekstualnih i brojčanih podataka te grafičkih prikaza u različitim oblicima koji vam mogu korisno poslužiti za predviđanje vremenskih prilika. Namjena ove stranice je dati vam informacije kako se ispravno poslužiti sa svime što smo vam pripremili.

 

Vrste prognostičkih materijala na portalu

Trenutačno, na eZadar portalu za vas izrađujemo tri vrste vremenske prognoze:

1.) Tekstualnu prognozu za zadarsko područje koju svakodnevno izrađuje prognostičar

2.) Flash animaciju računalno generirane prognoze za širu regiju

3.) Meteorološke karte koje su izravni produkti našeg vlastitog atmosferskog modela

 

 

TEKSTUALNA VREMENSKA PROGNOZA

Tekstualna prognoza se nalazi na adresi https://www.ezadar.hr/prognoza u donjem dijelu stranice, ispod flash animacije, kao što je prikazano crnim obrubom na ovoj slici:

 

Do ove stranice, dolazi se klikom na okvir naslovljen sa "VRIJEME", pri vrhu portala. U tekstualnoj prognozi, vaš prognostičar svakodnevno opisuje sinoptičku situaciju i sastavlja izglede vremena za iduće dane. U pravilu, detaljno je obrađen samo prvi dan prognoze, dok su dani koji uslijede obrađeni u najkraćim crtama. Najčešće je riječ o najavi samo jednog dana, ali ukoliko vremenske prilike zahtijevaju nešto raniju najavu (npr. očekuje se značajan meteorološki događaj), tad se obično radi najava i za više dana unaprijed.

 

Ukoliko očekivane vremenske prilike unutar prognoziranog razdoblja to zahtijevaju, na početku tekstualne prognoze bit će izdano meteorološko upozorenje. Upozorenje se odnosi na očekivane opasne vremenske pojave, kao što su primjerice olujan vjetar, grmljavinski neverini, velika količina kiše, zimski uvjeti na cestama gdje oni nisu uobičajena pojava,  i slično.

 

Tekstualna prognoza se obnavlja u pravilu jednom dnevno, u večernjim satima, najčešće između 20 i 22h. Međutim, vaš prognostičar prognozu obnavlja i nekoliko puta dnevno, ako promjene vremenskih prilika zahtijevaju dodatne intervencije.

 

Prognozira se vrijeme na području zadarske regije. Prognoza općenito obuhvaća područje cijele Zadarske županije, izuzev njezinog ličkog dijela. Kad se u prognozi specificiraju određena područja regije, misli se na sljedeće:

 

sjeverozapad regije - područje obale uz Velebit od Karlobaga do Starigrada, Paga, Oliba, Silbe, Premude, Molata

zapad regije - područje vanjskih otoka - Premuda, Škarda, Ist, sjeverozapad Dugog otoka i otvoreno more u tom području

jug regije -  Kornatski arhipelag

jugoistok regije - područje obale od Biograda do Pirovca, Pašman

zaleđe - područje Ravnih kotara izuzevši obalu, a uključujući Maslenicu, Posedarje, Karin, Novigrad, Novigradsko more, Karinsko more, Obrovac, Benkovac, područje Zrmanje, Bukovicu i Velebit

viši predjeli zaleđa - područje Bukovice i Velebita na nadmorskoj visini općenito iznad 300 metara

podvelebitsko područje - sav prostor jugozapadno od Velebita na udaljenosti do nekoliko kilometara od podnožja planine, od Karlobaga do izvora Zrmanje, uključujući cijeli otok Pag te autocestu od Posedarja do tunela Sv. Rok i državnu cestu od Maslenice do Prezida.

 

Pri vrhu tekstualne prognoze, s desne strane, nalaze se dva linka na MeteoAdriatic meteograme. Riječ je o grafičkom prikazu meteoroloških elemenata u vremenu, na kojima je vrlo lako vidjeti kako će se neka od ucrtanih varijabli mijenjati protekom vremena. Nacrtane su slijedeće varijable: temperatura, vlažnost zraka i vjetar (pri tlu i u višim slojevima zraka), geopotencijal (apsolutna topografija) 500hPa, atmosferski tlak reduciran na razinu mora, te količina i vrsta oborine. Postavljena su dva linka koji prikazuju različite meteograme a za istu lokaciju (grad Zadar). Meteogram naslovljen sa "WRF-ARW 5km - Zadar (3 dana)" prikazuje prognozu spomenutih meteoroloških elemenata za 3 dana unaprijed s vremenskom razlučivošću od sat vremena, dok meteogram naslovljen sa "WRF-ARW 16km - Zadar (4 dana)" daje prognozu istih varijabli za 4 dana unaprijed, ali s razlučivošću u vremenu svaka 3 sata. Osim toga, "16km" meteogram je dobiven iz domene modela niže prostorne rezolucije nego "5km" meteogram, što znači i da je teoretski manje precizan. Oba linkana meteograma su produkti MeteoAdriatic WRF-ARW modela, sa stranice http://maps.meteoadriatic.net. Zanima li vas detaljnija vremenska prognoza i znatno više prognostičkih materijala, svakako posjetite taj fenomenalan web site.

 

 

 

FLASH PROGNOZA

Pri vrhu iste stranice - https://www.ezadar.hr/prognoza nalazi se flash animacija s računalno generiranom vremenskom prognozom za veći broj hrvatskih gradova i poneki iz susjednih država, kako je prikazano crnim obrubom na ovoj slici:

 

 

Za pregledavanje ovako pripremljene prognoze, potreban vam je adobe flash plugin u browseru. Grafički prikaz karte s lokacijama najvažnijih gradova može se zumirati mišem, a moguće je i povlačenje mišem karte u svim smjerovima. Zumiranjem karte veći broj gradova postaje dostupan i obratno.

 

U gornjem desnom kutu nalazi se izbornik dana na koje se odnosi grafički kartovni prikaz. Odabirom željenog dana, mijenja se prikaz prevladavajućeg tipa vremena te minimalne i maksimalne temperature, kako je prognostički model prognozirao za taj dan.

 

Klikom na neki od prikazanih gradova na karti dobija se grafički prikaz računalno prognoziranih vrijednosti oborina, vjetra, temperature i relativne vlažnosti, te na samom vrhu, očekivan tip vremena - i sve to za tri dana unaprijed. Inače, prognozirani parametri u ovoj flash animaciji nisu produkti eZadar atmosferskog modela.

 

S lijeve strane flash prognoze nalazi se padajući izbornik za gradove, a ispod njega opaženo vrijeme iz posljednjeg dostupnog termina te prognoza za slijedeća 4 dana u sličicama. Preporučujemo vam, da mnogo pažnje ne poklanjate sličicama, niti u ovom stupcu niti na karti, jer one predstavljaju prosječno predviđeno vrijeme tijekom dana na koji se sličica odnosi, koje može značajno odstupati od realnosti. Mnogo pouzdaniji oblik prognoze je tekstualna prognoza koju sastavlja prognostičar. Bitna napomena pritom bi glasila, da je prognozirana najniža jutarnja temperatura za Zadar niža od ostvarene za par Celzijevih stupnjeva, u velikom broju slučajeva. Osobito se to odnosi na vedre noći bez vjetra. Ipak, takva jutarnja temperatura koja će često biti niža od stvarno izmjerene na postaji Puntamika, vrlo je česta u okolici grada koja po noći zna biti osjetno hladnija od grada u opisanim uvjetima.

 

 

 

PRODUKTI EZADAR MODELA

U cilju pružanja što detaljnih informacija čitateljima, pripremili smo jedinstvenu uslugu kakvu ne pruža nijedan drugi portal u nas koji nije striktno vezan za meteorologiju. Riječ je o našem vlastitom atmosferskom modelu za simulaciju ponašanja atmosfere i predviđanje vremenskih prilika, kojeg smo nazvali eZadar model. Njegove produkte možete pregledavati na ovom linku: https://www.ezadar.hr/prognoza/meteo-karte - odnosno, klikanjem na link "eZadar Model" na glavnoj stranici vremenske prognoze, kako je označeno crnim pravokutnikom na donjoj slici:

 

 

 

 

Posjetitelji web stranica Državnog Hidrometeorološkog Zavoda koji prate njihov atmosferski model Aladin, dobro su upoznati s ovakvom prezentacijom vremenske prognoze i njima ne treba posebno pojašnjavati o čemu je riječ. Za njih samo jedna mala napomena, da naš model ima određene prednosti pred Aladinom, posebice u vidu veće prostorne razlučivosti, pa je predviđanje vjetra, temperature i drugih parametara općenito preciznije.

 

eZadar Model vam trenutačno prikazuje prognozirana polja oborine, vjetra i temperature, i to u dvije prostorne domene (za područje Hrvatske, i za područje Zadarske županije).  Karte oborine dodatno daju prikaz prognozirane eventualne pojave magle i snijega. Sučelje za prikaz prognoziranih meteoroloških polja na kartama izgleda kao na dolje prikazanim primjerima.

 

Pri vrhu sučelja se nalazi padajući izbornik za dane, a ispod njega traka izbornika za odabir sata. Moguće je odabrati termin u vremenskoj razlučivosti od svaka tri sata, ukupno, do maksimalno 5 dana unaprijed računajući i tekući dan. Želite li animirati prikaz, tada se klikanjem na znak plus (+) desno, krećete kroz trosatne termine prema naprijed, a klikanjem na minus (-) unazad.

 

Ispod okvira u kojem se prikazuju karte, nalazi se izbornik u kojem se mijenja prikaz željenog meteorološkog polja - oborine, vjetra ili temperature. S desne strane karte, uvijek se nalazi legenda, koja tumači raspored boja na karti u zavisnosti od vrijednosti prognoziranog meteorološkog elementa. Na samom vrhu sučelja, iznad padajućeg izbornika za odabir dana, nalazi se izbornik domene (područja prikaza), za Hrvatsku ili za zadarsko područje. Prikaz zadarskog područja nije jednostavan grafički zoom iz velike karte, već je riječ o zasebnom izračunu modela, na mnogo višoj prostornoj razlučivosti (nešto slično "dinamičkoj adaptaciji" iz DHMZ Aladin modela), a pokriva područje obale od Senja do Trogira. Zbog lakšeg prostornog snalaženja, na kartama za zadarsko područje, ucrtane su lokacije važnijih naselja slovčanim oznakama. Produkti eZadar modela obnavljaju se svakodnevno, u ranim jutarnjim satima.

 

Primjeri karata prognoze trosatne količine oborine, prognoze vjetra (strelice prikazuju smjer vjetra, dok se boja odnosi na brzinu) i prognoze temperature, za zadarsko područje:

 

 

 

 

 

Pri tumačenju produkata valja imati na umu da su oni produkt računalnog modela a ne prognostičara, isto kao što su grafike u flash prognozi produkt računala i kao takve, i teoretski i praktično značajno zaostaju po pouzdanosti u odnosu na tekstualnu prognozu koju sastavlja prognostičar. Naime, prognostičar koristi i ove podatke, ali i mnoge druge produkte simulacijskih modela atmosfere, ali isto tako upotrebljava i brojne druge metode pri prognoziranju vremena, kao što su analogija s prijašnjim događajima, klimatološki podaci, trendovi, ekstrapolacije kretanja, korištenje računalnih ensembala, te iskustvene i empiričke metode. Zbog sveg nabrojanog, prognoza koju sastavi prognostičar gotovo je uvijek pouzdanija od prognoze atmosferskog modela.

 

Osim toga, produkte treba tumačiti uz dozu razumijevanja i shvaćanja prognozirane situacije. Nikad se prognoza modela ne smije protumačiti doslovno. Primjerice, ako je na cijelom području karte prikazana značajna količina oborine, a samo je iznad Zadra maleno područje bez ucrtane oborine, takvu prognozu se ne smije shvatiti u smislu da u Zadru neće biti kiše a svugdje drugo hoće; takvo predoslovno tumačenje je nepravilna interpretacija rezultata prognostičkog modela, i redovito vodi značajnoj grešci. Ispravno tumačenje takvog primjera bi bilo - a bez uvida u ostale prognostičke materijale - "velika je vjerojatnost za kišu na cijelom prikazanom području".

 

Bez obzira koliko se pouzdali u produkte bilo kojeg modela, treba uvijek imati na umu da je prognoza to manje pouzdana što je termin prognoze udaljeniji u budućnost od trenutka prognoziranja. Zbog toga je potrebno provjeriti obnovljenu prognozu i idućih dana, ukoliko se traži ista za udaljeniji termin. Pritom, na našim kartama, u gornjem desnom okviru stoje dvije informacije; podatak označen sa "start" odnosi se na vremenski trenutak za koji je simulacija započela, dok se podatak "korak" odnosi na broj sati koliko je simulacija odradila do trenutka na koji se odnosi karta. Drugim riječima; npr. start: 00z 05. 02.konkretno znači da je to simulacija koja je započeta na ulaznim podacima od 5. veljače u 0h UTC, dok bi korak: +18h značio da je riječ o prognozi za 18 sati nakon početka simulacije, tj. za 5. veljače u 18h UTC.

 

 

Bitno je napomenuti, da se sva vremena prikazana u spomenutom okviru i na navigacijskoj traci iznad karata odnose na UTC, tj. koordinirano univerzalno vrijeme (Universal Time Coordinated). Lokalno srednjoeuropsko vrijeme koje važi u Hrvatskoj, dobije se tako da se na UTC vrijeme dodaje jedan sat u zimskom, te dva sata u ljetnom računanju vremena. Tako bi se gornji primjer za 18h UTC odnosio zapravo na 19h po lokalnom vremenu, s obzirom da je u primjeru riječ o veljači, tj. zimskom računanju.

 

Tehnički, eZadar Model je simulacijski model WRF-ARW (Weather Research and Forecasting - Advanced Research WRF), treće generacije, open-source projekt Američkog centra za istraživanje atmosfere NCAR. Pokreće se na ulaznim podacima američkog globalnog modela GFS, i radi na prostornoj rezoluciji od 12 kilometara (0.11°) za domenu koja pokriva Hrvatsku, odnosno 4 kilometra (0,036°) za domenu koja pokriva Zadarsku županiju. Koristimo 45 vertikalnih nivoa u svim domenama modela. 

 

Naše meteo karte se iz produkata modela, izrađuju softverom GrADS. eZadar model je razvijen u suradnji s MeteoAdriatic portalom čiji autor potpisuje idejno rješenje i tehničku realizaciju eZadar model projekta. Na ovoj slici prikazan je reljef kakvoga vidi model, za domenu Zadarske županije, horizontalne rezolucije od 4 kilometra. Reljef domene za Hrvatsku rezolucije 12 kilometara možete vidjeti ovdje, a reljef glavne domene koja pokriva Europu, rezolucije 36 kilometara, produkte koje za sad ne publiciramo, ovdje.

 

 

 

Novosti: 

1. veljače 2011. model je podignut na verziju ARW jezgre 3.2.1

7. veljače 2011. završena prva (grublja) faza modifikacije vrste terena u modelu na prostoru Zadarske županije

10. veljače 2011. dodano prognoziranje magle na kartama oborine (označena je vidljivost manja od 2km)

30. ožujka 2011. dodan prikaz naoblake na kartama oborine (sjenčano, sivom bojom)

1. prosinca 2011. model je podignut na verziju ARW jezgre 3.3.1

11. prosinca 2011. dodana prognoza snijega na karte oborine (crvenim brojkama)

17. prosinca 2011. patchiran kod Gravity Wave Drag sheme (meteoadriatic patch)

14. ožujka 2012. u inicijalizaciju modela dodana temperatura mora prema NASA/SPoRT (zapadno od 10°E)

22. kolovoza 2012. jezgra je podignuta na verziju ARW 3.4.1

 

objašnjenja često korištenih pojmova u vremenskoj prognozi

 

Anticiklona - Anticiklona je atmosferski sustav u kojem zrak rotira oko njezina središta u smjeru kazaljke na satu. U središtu anticiklone nalazi se viši atmosferski tlak nego na njezinoj periferiji. Anticiklone općenito donose stabilno vrijeme bez oborina. 

Arktička zračna masa - zračna masa kojoj je porijeklo Arktik. Ova zračna masa je u našim krajevima vrlo rijedak gost, a donosi vrlo hladno vrijeme, te suh i stabilan zrak uz fenomenalnu vidljivost.

Ciklogeneza - stvaranje ciklonalnog sustava.

Ciklona - Ciklona je atmosferski sustav u kojem zrak rotira oko njezina središta u smjeru suprotnom kazaljci na satu. U središtu ciklone nalazi se niži atmosferski tlak u odnosu na njezinu periferiju. Ciklone općenito donose nestabilno vrijeme s naoblakom i oborinama.

Dolina - Premda se u literaturi često može naći oprečna terminologija u svezi pojma "dolina", u eZadar vremenskoj prognozi pod dolinom se uvijek smatra polje sniženih izohipsa apsolutne topografije u odnosu na okolno područje. Jednostavnije rečeno, dolina je visinska ciklona, a općenito podrazumijeva područje hladne zračne mase, nestabilnog vremena, najčešće s pripadajućom hladnom frontom na prednjoj strani doline koja se kreće.

Fenski efekt (fen) - zrak se pri spuštanju iz visine zagrijava za 1 Celzijev stupanj pri svakih 100 metara smanjenja nadmorske visine. Budući da se pri buri zrak spušta niz Velebit prema moru, on se zagrijava, i u određenim uvjetima dolazi nad more topliji od zraka koji mu na tom mjestu prethodi. Takav efekt porasta temperature zovemo fenom (fenski efekt). Premda buru najčešće doživljavamo kao hladan vjetar, što uglavnom i jest, u uvjetima kad je razlika temperature pri vrhu Velebita i nad Jadranom relativno mala, bura će podizati temperaturu na moru i osjećat će se kao topao vjetar.

Gradijent tlaka - promjena atmosferskog tlaka na nekoj horizontalnoj udaljenosti. Veći gradijent znači veću razliku tlaka između dvije određene lokacije. Veći gradijent tlaka stvara snažniji vjetar.

Greben - Premda se u literaturi često može naći oprečna terminologija u svezi pojma "greben", u eZadar vremenskoj prognozi pod grebenom se uvijek smatra polje povišenih izohipsa apsolutne topografije u odnosu na okolno područje. Jednostavnije rečeno, dolina je visinska anticiklona, a općenito podrazumijeva područje tople zračne mase i stabilnog vremena.

Hladna fronta - Granica između hladne i tople zračne mase koja se pomiče u smjeru tople, tj. hladniji zrak istiskuje topliji ispred sebe. Područje hladne fronte je najčešće obilježeno relativno uskom zonom naoblake i oborina, a ljeti su u blizini hladne fronte česti grmljavinski neverini.

Konvekcija - uzlazna strujanja zraka pod utjecajem uzgonskih sila. Nastaju u područjima nestabilne atmosfere i stvaraju grmljavinsku naoblaku.

Magla - pojava sitnih kapljica vode koje lebde u zraku na niskoj visini iznad tla i pritom smanjuju horizontalnu vidljivost na manje od 1 kilometar.

Mećava - padanje snijega pri jakom vjetru uz znatno smanjenu vidljivost.

Mlazna struja - područje vrlo snažnog vjetra na nadmorskoj visini od oko 10 kilometara. U područjima ispod mlazne struje bliže tlu, redovito se nalaze frontalni poremećaji. U zoni mlaznih struja često nastaju ciklonalni vrtlozi, a vrijeme je općenito promjenjive prirode s naoblakom i oborinama.

Mraz - pojava leda na tlu koja nastaje uslijed depozicije vodene pare iz zraka tijekom noćnog hlađenja tla.

Nestabilna zračna masa - zračna masa koju karakteriziraju povoljni uvjeti za nastanak jakih vertikalnih strujanja zraka. U nestabilnoj zračnoj masi moguća su grmljavinska nevremena.

Okludirana fronta - vrsta atmosferske fronte na dodiru tri različite zračne mase; vezana je za ciklone u raspadanju.

Olujni udari vjetra - kratkotrajna brzina vjetra veća od 62km/h.

Orkanski udari vjetra -  kratkotrajna brzina vjetra veća od 89km/h.

Polarna zračna masa - zračna masa kojoj je porijeklo obično u području sjeverne Europe, sjevernog Atlantika ili Rusije. Ova zračna masa u našim krajevima je hladna i u najvećem broju slučajeva, suha i stabilna.

Popunjavanje ciklonalnog polja - zadnji životni stadij ciklone, snaga joj se smanjuje, a tlak u središtu raste. Ovakve ciklone rijetko donose značajne meteorološke prilike. 

Produbljivanje ciklonalnog polja - riječ je o cikloni koja se razvija, a tlak u središtu joj protekom vremena opada (ciklona postaje snažnija). Ovakva ciklona općenito može donijeti veću količinu kiše, jak vjetar ili izraženije nevrijeme, zavisno o različitim uvjetima.

Smicanje vjetra - pojava različite brzine i/ili smjera vjetra na različitim visinama iznad neke točke. U područjima nestabilne zračne mase izraženog smicanja, nerijetko nastaju snažne grmljavinske oluje, često praćene tučom.

Snježni zapuh - pojava podizanja snijega s tla jakim vjetrom uz znatno smanjenu vidljivost.

Stabilna zračna masa - zračna masa koju općenito karakterizira nemogućnost izraženih vertikalnih strujanja zraka. U stabilnoj zračnoj masi nisu moguća grmljavinska nevremena.

Sumaglica - pojava sitnih kapljica vode koje lebde u zraku na niskoj visini iznad tla i pritom smanjuju horizontalnu vidljivost na više od jednog kilometra. 

Suptropska zračna masa - zračna masa kojoj je porijeklo u području sjeverne Afrike ili Atlantika u blizini Azora. Ona je u našim krajevima topla, te najčešće vlažna i nestabilna. Ako je afričkoga porijekla, često je puna pustinske prašine pa uzrokuje taloženje pijeska.

Topla fronta - Granica između tople i hladne zračne mase koja se pomiče u smjeru hladne, tj. topliji zrak istiskuje hladniji ispred sebe. Topla fronta je najčešće područje šire i dugotrajnije zone oborinske naoblake.

Zimski uvjeti na cestama - pojava snijega ili poledice na cesti.

Zračna masa - velika količina zraka, često i kontinentalnih razmjera, ujednačenih fizikalnih svojstava, koja poprima fizikalne osobine podloge iznad koje se nalazi/kreće.

 

 

razne napomene i meteorološke posebnosti zadarskoga kraja

 

Zadarska regija je jedno od vrlo specifičnih područja, iznimno zahtjevna za precizno prognoziranje vremena. Velike razlike u meteorološkim elementima na malom području, stvaraju često veće odstupanja od prognoziranih vrijednosti. U slijedećim paragrafima, nastojat ćemo ukratko navesti neke specifične situacije u kojima redovito dolazi do većih odstupanja od prognoze na određenim lokalitetima, koje nastaju uslijed mikroklimatskih specifičnosti zadarskoga kraja.

 

Bura

Bura je vrlo specifičan vjetar, koji nastaje prelijevanjem zračne struje iz visine od oko 2 kilometra prema moru, niz primorske padine Velebita. Nastaje zbog fizikalne pojave koju nazivamo hidraulički skok, kad se zračni tok pri prelasku preko vrha planine lomi i pritom ubrzava prema tlu niz planinu pod velikim kutem u odnosu na horizontalu. Osim toga, nakon prelaska planine vjetar nastavlja na svom putu prema jugozapadu u težinskim valovima; drugim riječima, zračni tok se naizmjence spušta prema tlu i podiže u visinu. Na lokalitetima gdje se zračna struja spusti do tla, opažaju se vrlo velike brzine vjetra, dok se na lokalitetima gdje je zračni tok uzdignut od tla, mjeri mnogo slabiji vjetar, pa ponekad i potpuna tišina.

 

Konkretno; bura na zadarskom području ima takvu karakteristiku, da pri olujnoj i orkanskoj snazi koju postiže u podvelebitskom području, na većem jugozapadnom dijelu Ravnih kotara, a tako i u samom gradu Zadru, često imamo situaciju vrlo slabog ili čak nikakvog vjetra. Ovakve goleme razlike u brzini vjetra na samo desetak ili dvadesetak kilometara udaljenosti su doista impresivne, ali osim što lako mogu zavarati, usput i stvaraju problem prognostičaru pri artikulaciji vremenske prognoze. Dosta je nespretno napisati da će primjerice, bura biti u rasponu od vrlo slabog do orkanskog vjetra na malom području; a to bi zapravo u ovakvim situacijama bila i najtočnija prognoza. Zbog takvih problema, u prognozi redovito izostavljamo podatak da će na području grada bura biti osjetno slabija nego u okolici. Na donjoj slici je zorno prikazana situacija kad podvelebitsko područje ima jaku do olujnu buru, a grad Zadar i središnji dio zadarskoga arhipelaga imaju tišinu ili vrlo slab vjetar promjenjiva smjera, u simulaciji eZadar modela pri prognozi situacije za 3. veljače 2011. u 19h.

 

Osim spomenutih razlika, na prikazanoj karti se može primjetiti i usko područje između Dugog Otoka i Ista koje ima jači vjetar nego okolica. Ova pruga jačeg vjetra u narodu se naziva "bura paških rebara" i često zna biti izraženija pojava nego li je u ovom primjeru te pozicionirana malo sjevernije. U situacijama kad bura nema olujnu snagu u podvelebitskom području, tj. kad je slabije izražen hidraulički skok, razvoj težinskih valova u zavjetrini planine je slabiji, pa rjeđe dolazi do ovakvih razlika u brzini vjetra. Tad pod Velebitom i na području grada bura zapravo može biti i podjednake snage. Inače, promatrajući obalno područje Ravnih kotara oko Zadra, bura je općenito najslabija upravo u području Zadra, dok je snažnija udaljavajući se od grada prema Viru i također u smjeru Biograda. Stoga je sam Zadar najčešće zona najslabije bure što valja imati na umu pri evaluaciji točnosti prognoza dana s izraženom burom. Neobično je, da u samom Velebitskom kanalu, osim Starigrada, znatno slabiju buru nego okolica imaju Ražanac i osobito Vinjerac. Zbog toga su ta dva naselja i nastala upravo tu; na bilo kojem drugom mjestu sjeveroistočne obale Velebitskog kanala bilo bi nemoguće sagraditi naselje zbog ekstremne količine soli koju bura nanosi s površine mora.

 

Brzina vjetra pri buri varira od vrlo slabe do orkanske zavisno o lokaciji i sinoptičkim uvjetima. Upravo je zadarski dio podvelebitskog područja najvjetrovitiji dio Jadrana pri orkanskoj buri. U uvjetima nešto slabije bure, često je područje Senja ono s najjačim vjetrom, ali pri orkanskoj snazi maksimumi vjetra se redovito mjere na području Maslenice, Jasenica, te zone Velebitskog kanala od Sv. Marije Magdalene do Karlobaga. Velebitska bura je bez konkurencije najjači vjetar u Europi i malo koji drugi vjetar svijeta se može mjeriti s burom. Najveće brzine vjetra pri buri usporedive su s brzinama u vrlo razvijenim tropskim ciklonima, i na mnogim podvelebitskim lokacijama vršne vrijednosti udara premašuju 200 kilometara na sat. Najveća službeno priznata brzina, izmjerena na Masleničkom mostu je 248km/h, dok su neslužbena mjerenja "uhvatila" udare brzine i preko 300km/h.

 

Smjer bure posebna je priča i tu možemo naglasiti također neke zakonitosti. Smjer iz kojeg bura općenito puše duž Jadranske obale je sjeveroistok (NE). Međutim, postoje iznimke od ovog pravila, pa je tako u Zadarskom kanalu česta situacija da bura dobije sjeverozapadni (NW), a ponekad i zapadni (W) smjer. Taj vjetar zapravo tad i nije prava bura, već nastaje kao posljedica puhanja bure u okolici grada. Bura u Zadarskom kanalu ne poprima uvijek sjeverozapadni smjer; češće se to događa kad ona ima anticiklonalni karakter, dok ciklonalna bura obično zadržava "pravi" smjer na cijelom području.

Inače, anticiklonalna bura koja donosi vedro vrijeme je obično ograničena po snazi na umjerenu do pojačanu, tek u podvelebitskom području jaku, dok olujna i orkanska bura puše u pravilu samo uz ciklonalni tip vremena i tad je praćena oblačnim i kišovitim vremenom, a često u podvelebitsko područje nanosi snijeg i pri dosta višim temperaturama od ništice. Ovakva bura je uzrokovana ciklonom sa središtem u srednjem ili južnom Jadranu, ili nešto dalje, u Tirenskom ili Jonskom moru. U slučaju kad ciklona ima središte u Jadranu, mnogo je veća vjerojatnost za oborine nego onda kad je ciklonalno središte izvan Jadrana. Najobilnije oborine u situaciji s jakom burom, a u zimi uz niske temperature čak i snijeg, mogu se očekivati u situaciji kad se središte ciklone približi području Šibenika. Ovakvu situaciju lako je prepoznati na prognostičkim kartama eZadar modela, pogledom na polje vjetra koje nam otkriva eventualno postojanje ciklonalnog vrtloga u Jadranu i njegov očekivan položaj (vidi sliku - centar vrtloga se u ovom primjeru nalazi zapadno od Visa).

 

Temperatura

Temperatura na zadarskom području može značajno varirati na maloj udaljenosti uslijed mikroklimatskih uvjeta. Osobito se to odnosi na noćnu temperaturu u vedrim noćima bez vjetra, kad dolazi do jakog hlađenja zraka nad ulegnutim područjima Ravnih kotara. Te ekstreme koji nastaju lokalno u prognozi minimalne noćne temperature redovito izostavljamo. Primjerice, nisko područje između Bokanjca i Mazijinog briga (cesta prema Pagu) idealno je za skupljanje hladnog zraka tijekom vedrih noći bez vjetra; tad temperatura u toj udolini može biti i 10 Celzijevih stupnjeva niža nego primjerice u dijelovima grada! Takvih većih ili manjih područja ima mnogo nad Ravnim kotarima.

Spomenimo još neke od temperaturnih anomalija zadarskog područja, koje se u prognozi generalno izostavljaju ali ih vrijedi imati na umu:

Područje Starigrada prilikom bure ima osjetno višu temperaturu od ostatka obale Velebitskog kanala;

Grad Zadar je zimi, pri sunčanim danima često osjetno topliji od okolice.

Temperaturne varijacije u samom gradu mogu također biti izražene. Ponekad je npr. Poluotok i nekoliko Celzijevih stupnjeva topliji od primjerice Stanova.

 

Maestral

Specifičnost maestrala, osobito u Zadarskom kanalu je takva da je on najčešće snažniji nego ga prognoziraju računalni atmosferski modeli. Često se događa, osobito ljeti, kad model prognozira slabo jugo sredinom dana, da maestral svejedno nadvlada pa umjesto prognoziranog juga imamo sjeverozapadni vjetar brzine oko 5 čvorova. Ovu situaciju valja imati na umu kad se tumače rezultati prognostičkih modela, osobito tijekom ljeta.

 

Jugo

Jugo ima zanimljivu specifičnost da u Velebitskom kanalu gotovo da ne postoji, osobito u dijelu južnije od Paškog mosta. Često u tom području imamo bonacu ili slab vjetar promjenjiva smjera, dok u Zadarskom arhipelagu puše jako jugo.

 

Magla

 

Magla je specifična meteorološka pojava na zadarskom području. Dok je na moru i uz obalu vrlo rijetka pojava, koja se javlja u prosjeku u tek nekoliko dana u godini, nad Ravnim kotarima ona je prilično česta, i tad nastaje kao posljedica noćnog hlađenja prizemnih slojeva zraka. Zbog toga se najčešće javlja u udolinama terena, a znatno je rjeđa ili redovito izostaje u višim predjelima. More tijekom dana vrlo malo mijenja temperaturu pa stoga se zrak iznad mora ne može značajno ohladiti u noćnim satima. Zbog toga, opisana vrsta magle iznad mora nije moguća. S obzirom na lokalni karakter magle koja nastaje noćnim ohlađivanjem nad zaleđem, u tekstualnoj prognozi ju redovito izostavljamo u potpunosti. Maglu koja bi mogla nastati nad morem i uz obalu prognoziramo, budući da je ona značajnijeg karaktera, a osim toga stvara i veće poteškoće u prometu, a može biti i opasna za nepripremljene sudionike pomorskog prometa. Na gornjoj sinoptičkoj karti je prikazana situacija s toplom zimskom anticiklonom (primjer iz 8. veljače 2011.) sa centrom u blizini Jadrana kakva daje idealne uvjete za smanjenje vidljivosti nad morem. Pritom pušu vrlo slabi vjetrovi, a nad hladnim morem se stvara inverzija temperature pri čemu slojevi zraka uz tlo postaju zasićeni vodenom parom te nastaje magla, osobito uz zapadnu obalu Istre i na zadarskom području. Prikazana sinoptička karta je produkt eZadar modela, a može se naći na ovom linku.

 

Na nižoj slici prikazan je primjer prognoze magle prema simulaciji eZadar modela. Područja gdje je prognozirana horizontalna vidljivost uz tlo manja od dva kilometra, označena su svjetlosmeđim kosim linijama. Može pritom biti riječ o magli ili jačoj sumaglici (magla je po definiciji vidljivost smanjena na manje od 1km), ili o smanjenoj vidljivosti unutar oblaka, koji leži na tlu. Potonja situacija događa se u planinama, najčešće u situacijama kad se zrak uspinje uz privjetrenu padinu planine i kondenzira prije nego dostigne njezin vrh. Obje situacije su prikazane na primjeru na slici; crtkano područje oko Malog Lošinja je obična magla koju model predviđa nad morem, dok je crtkano područje na Velebitu posljedica smanjene vidljivosti zbog pristustva oblaka uz tlo na visini. Prognoza magle nalazi se na karti oborina u produktima eZadar modela.