Kao i sve velike noir priče, i "Millerovo raskršće" počinje od fatalne žene

Izvorni naslov: Millers's Crossing
Režija: Joel Coen
Uloge: Gabriel Byrne, Marcia Gay Harden, John Turturro, Albert Finney
Trajanje: 115 minuta
Godina: 1990.
Produkcija: 20^th Century Fox

I drugi tjedan za redom primorani smo ostati u sferama gangsterskog filma, ali ovoga puta odabrao sam nešto lakšu, poletniju, manje epsku temu od "Kuma". "Millerovo raskršće"je treći film braće Coen kojim su ova dva ekscentrika potvrdila genijalnost demonstriranu s "Krvavo jednostavno" i svojim uvrnutim smislom za humor još jednom osvojili publiku. Radnju su Coeni ovoga puta smjestili u nešto dalju prošlost, doba nakon velike ekonomske krize tridesetih godina kad je kriminal u SAD-u cvjetao i stvorili jedan od rijetkih izdanaka neonoira u suvremenom Hollywoodu.

Noir je bio jedan od najpopularnijih žanrova takozvanog zlatnog doba američke kinematografije, žanr u kojem su Humphrey Bogart, James Cagney i Edward G. Robinson odigrali svoje najbolje uloge. Publici nisu smetali niti klišeji okorjelih privatnih detektiva, kriminalaca s dobrim srcem, fatalnih žena i antijunaka jer noir je imao posebnu atmosferu koju niti jedan drugi žanr nije mogao replicirati. On je publiku doslovno znao uvući crno-bijeli svijet svojih likova, u prljave uličice američkog velegrada, u zadimljene krčme, u zapuštene zatvorske ćelije... Moć noira krila se u crno-bijeloj tehnici, a kad je ona odbačena ovaj je žanr gotovo umro; tek rijetke iznimke tu i tamo podsjete kako su neki od najboljih filmova u povijesti snimljeni zahvaljujući ekonomskoj depresiji i kriminalu koji je izrodila. "Millerovo raskršće" jedan je od njih.

Kao i sve velike noir priče, i "Millerovo raskršće" počinje od fatalne žene. Leo je veliki šef irske mafije, čovjek koji beskompromisno kontrolira gotovo sve ilegalne aktivnosti u gradu, ali njegovo samopouzdanje gotovo sasvim nestaje kad pred njim stoji Verna. Verna je Leova nesuđena ljubavnica koja ga, jasno je to svima osim njemu, samo iskorištava kad joj je potreban. A sada joj je itekako potreban, otkad je Johnny Caspar odlučio ubiti njenog brata Bernieja. No, Caspar ne može djelovati bez Leove dozvole. A Leo je ne može dati, iako zna da bi trebao, jer to znači da će izgubiti Vernu. I tako je ulicama potekla krv...

Najzanimljivija stvar kod sinopsisa iz prethodnog odlomka je što glavni lik filma u njemu uopće nije sposoban. Tom Reagan (Byrne) je Leov poručnik, desna ruka, najvjerniji suradnik koji će upasti u šefovu nemilost iz dva razloga. Kao prvo, ne slaže se s njegovom odlukom da ne izruči Bernieja Casparu i, kao drugo, nije stranac u Verninom krevetu. Tom će se tako ni kriv ni dužan naći usred krvavog gangsterskog obračuna, u kojem ga niti jedna strana ne želi zaštititi, ali svi ga žele ubiti. Srećom, Tom je pametniji od svih njih, što će mu omogućiti da bezizlaznu situaciju nekako okrene u svoju korist i savršeno razriješi misteriju koju su Coeni pomno gradili od početka filma.

"Millerovo raskršće" klasičan je krimić kakvi su se snimali u Bogartovo doba, ali s puno više šarma i smisla za crni humor kakav je braću Coen uvijek krasio. Na ovaj način su dva suvremena filmska genijalca odlučila ispjevati himnu noiru, žanru iz kojeg su cijelu karijeru crpili nepresušne doze inspiracije. Vizualni stil "Millerovog raskršća" temelji se upravo na tom kontrastu crnog i bijelog, a iako priča djelomično jest klišej, ne može se reći da je predvidljiva. No, ostaje dojam kako je to zapravo manje bitno. Braća Coen u "Millerovom raskršću" odlučili su nas šarmirati tekstom i teško je ne ostati zadivljen poetičnošću rečenica koje njihovi likovi izgovaraju, čak i kad se to čini pomalo plastično, nefilmično, umjetno. Poput čitanja vrhunskog romana.