Još jedno vrijedno priznanje stiglo je Udruzi proizvođača paškog sira i to od Turističke zajednice Zadarske županije, koja je prepoznala trud Udruge u stvaranju i razvoju dodatne ponude i doprinos brendiranju destinacije u 2024. godini.

Martina Pernar Škunca, predsjednica Udruge proizvođača paškog sira i voditeljica marketinga u Paškoj sirani, ovaj put neskromno je kazala: zaslužili smo! 

No, biti proizvođač u Hrvatskoj velik je izazov. 

Zato smo odlučili s Martinom osvrnuti se na proteklu godinu, ali i istaknuti sve one pozitivne stvari.

- Ulažemo jako puno truda, nije lako uz puno troškova, visoke poreze, nedostatak radne snage... No, kad imate jedan takav proizvod kao što je paški sir, onda je sve nekako lakše, jer takav proizvod nije teško promovirati. 

Uvijek volim reći da nisam subjektivna kad kažem da je to jedan od naših najprepoznatljivijih proizvoda, jedan od najnagrađivanijih proizvoda.

Udruga proizvođača paškog sira, osim Paške sirane uključuje i siranu Gligora, siranu Mih, OPG Branimir Čemeljić, OPG Franjo Zubović, OPG Tomislav Vidas, OPG Krunoslav Vidas, OPG Figurica, obrt A& S, OPG Domagoj Škoda, OPG Marin Valentić.

Nositelji su izvornosti za paški sir, koja je od 2019. godine potrošačima jamstvo da je sir kojega su kupili proizveden na Pagu, isključivo od mlijeka paške ovce, pojašnjava Pernar Škunca. Pedesetak je tu proizvoda i oni su ono što nas razlikuje od drugih.

Proizvodnja sira je zadovoljavajuća, ističe, no problematično je to što je sve manje mlijeka na tržištu. 

Stariji ljudi sve su manje u tome, ''stisnu'' ih godine, a mladi nisu tu da nastave tradiciju. 

Cijene, inflacija, sve je otišlo gore. 

Paška sirana minimalno je poskupila svoje proizvode. 

- Paški sir nije skup jer smo se ''razmazili medaljama'', nego jer je jako skupa proizvodnja. Mi jako malo zaradimo od paškog sira, on je naša zvijezda, ali to je samo mali djelić proizvodnje. Mlijeko za kravlje sireve koje proizvodimo ne kupujemo na Pagu već kod naših kooperanata iz kontinentalne Hrvatske. 

Za jedan kilogram paškog sira treba od 5,5 do 7 litara mlijeka, a jedna litra/kila paškog mlijeka košta skoro tri eura. 

Što se tiče radne snage, 20 ljudi zaposleno je u sektoru stočarstva, sirana ima svoja stada, na 4 lokacije na otoku. Od stada nažalost dobiju tek 15 posto potrebnog mlijeka, a ostatak otkupljuju od obitelji koje imaju svoja stada i prodaju mlijeko.

- Proizvodnja je težak posao, u periodu mužnje koja evo kreće u siječnju, balansira se s vremenskim i životnim okolnostima, mora se obaviti mužnja i ujutro i navečer. To je šest mjeseci na istom mjestu, nema neradnog dana ni blagdana, ovcu se mora pomusti dva puta na dan. Buđenje je to u 4 ujutro dok puše bura - velika je to odgovornost i obaveza!

Turizam, čini se, mnoge odnese u drugom smjeru.

Pag je turističko mjesto i nekako mogu razumjeti koliko tu mnogi vide bržu i lakšu zaradu, ali moramo raditi na razvoju poljoprivrede jer ona je dio našeg identiteta, autohtone ponude, a posebno paški sir kojim se ističemo u Europi i svijetu, ističe Pernar Škunca.

- Kad sam ja bila mlađa bio je pojam Zagreb, faks, otišao bi i ne bi se vratio, iskreno kad sam završila fakultet nisam mislila da ću se vratiti doma. Ili da ću se baviti promocijom ''doma"...taj život na otoku ima kvaliteta, ali spoznajemo ih malo kasnije u životu. 

Zajedno s nadležnim institucijama, Vladom RH, moramo raditi na tome da se mladim ljudima pruže potpore kako bi nastavili tradiciju i da se mljekarstvo i sirarstvo učini zanimanjem od interesa.

Proizvođače u industriji hrane muči i visoki PDV - kod nas je 25 posto, dok je primjerice u Sloveniji 9,5 posto, u Italiji 5 posto….

Nismo sami u ovome, priča nam naša sugovornica, koja je bila panelist na velikom skupu u Španjolskoj ''Gastro Feminas'' na kojem je promovirala paški sir i žensko poduzetništvo - mnogi proizvođači sira i ulja i u drugim se zemljama ''bore'' sa sličnim problemima.  

Pernar Škunca naglašava i to koliko joj je osobno važan networking i rad s ljudima, neposredan kontakt bez kojeg ni jedna poduzetnička priča ne bi bila toliko uspješna. Ona se sama uvjerila u to na brojnim sajmovima i prezentacijama. Biti prisutan danas je nevjerojatno važno.

Inspirirale su je kolegice iz Španjolske i Portugala, a skup je imao i degustacijski dio. Mnogi su bili oduševljeni pričom o Pagu, paškim sirom kao svojevrsnom motivacijom za posjet Hrvatskoj. 

Paški sir nedavno je bio top tema u meksičkim novinama..Zahvaljujući konferenciji gdje je pobudio veliku pozornost

- Mislim da je sjajno vidjeti kako se proizvodi najbolji hrvatski sir, okusiti ga u njegovom autentičnom ambijentu, upoznati taj specifični krajolik u kojem se proizvodi, ''mjesečev otok'' na kojem, kada prvi put dođete, pomislite - što tu uopće može uspjeti?  Onda vidite tu pašku sol, paški sir, pašku janjetinu i pašku čipku, zaštićenu i od UNESCO-a...

Jedna od možda najimpresivnijih priča je i ona o romanu "Cheesemaker's daughter" koji je napisala američka spisateljica Kristin Vuković.

- Roman je dobio sjajne recenzije u Americi, od prestižnih publikacija kao što su Conde Nast Traveller, Associated Press, a o njemu su pisali i poznate novine; The Washington Post te Minnesotta Star Tribune.

Kristin Vuković imala je nekoliko promocija svoje knjige u New Yorku, a nakon ljeta i mini turneju po Americi. Na svakoj promociji degustirao se i paški sir. 

- Mislim da je ovo sjajna promocija ne samo paškog sira nego i cijele destinacije, a dokazuje i jačinu našeg brenda koji inspirira pisce čak i izvan granica naše domovine.

Dodajmo i da deset posto ukupnog izvoza Paške sirane, veliki dio njihovih proizvoda od 2009. godine plasira se u Ameriku, uz pomoć tvrtke ‘Forever cheese’.