Imate li osjećaj da mladi ne čitaju? Klasična "paprinata" knjiga ih ne zanima? Kako se uopće snalaze oni koji s knjigama rade?

Brojni su izazovi pred knjižničarima svaki dan. U Zadru ih se okupilo čak 300, nakon pandemijskih godina napokon je održana skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva, 47. po redu.

Svečano je bilo u Kneževoj palači gdje smo se susreli s Dijanom Machala, predsjednicom Hrvatskog knjižničarskog društva. 

Organizator događanja je Hrvatsko Knjižničarsko Društvo, a suorganizatori su: Društvo knjižničara Zadar, Gradska knjižnica Zadar, Znanstvena knjižnica Zadar i Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru.

Kako vam je u Zadru, zašto Zadar?

- Skupština se održava svake druge godine i čast nam je da su nam domaćini ovaj put Zadrani. Sudjeluje Gradska knjižnica Zadar, ali i Znanstvena knjižnica Zadar i Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. Zagreb i Zadar, a Zagreb je središnja lokacija Društva, gradovi su prijatelji, po mnogim stvarima pa tako i po pitanju knjižnične djelatnosti. Društvo ima planove iz svih 16 regionalnih knjižničarskih društava i evo ovo u Zadru je naš domaćin. Nakon 4 godine kako se nismo vidjeli uživo, interes je bio velik. To nam je jako drago. Oni koji nisu mogli doći su s nama online, bogat je program. 

Sudionike skupštine pozdravili su  Milko Belevski, predsjednik Društva knjižničara Zadar; Dina Bušić, pročelnica Odjela za kulturu i šport Grad Zadar; Ivan Šimunić, pročelnik Odjela za obrazovanje, kulturu i šport Zadarska županija i Ivica Poljičak, državni tajnik u Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.

Glazbenom točkom, otvorenje su upotpunile sopranistica Nera Gojanović i pijanistica Gordana Pavić.

- Dva dana stručnog programa objedinili smo nazivom Knjižnice grade nove svjetove - konferencija je međunarodna, kako bi progovorili o svim temama koje su aktualne ne samo u području knjižničarstva nego i u zajednici općenito. Knjižnice nisu i ne mogu biti izolirane od okolnosti koje nas okružuju i trebamo nalaziti rješenja za pitanja koja more naše korisnike. Zato su najvažnije teme digitalna transformacija i zelena tranzicija, nešto što je u fokusu svih nas privatno i poslovno, potom knjižnice i razvoj programa za dobrobit zajednice, osnaživanje za svakodnevne izazove te naravno pozicija pismenosti, čitanja i knjige i digitalne pismenosti. 

Nalaziti rješenja, kažete, a kako naći odgovore - idemo li uopće u dobrom smjeru?

- Danas smo imali sjajno predavanje Loide Garcia Febo inače međunarodne knjižničarske savjetnice i aktivne zagovornice knjižničara u UN-u upravo o tome. Prenijela je iskustva žena iz Puerto Rica koje su prolazile vrlo težak period - onda je njihovo pitanje bilo motivacijsko. No vrijeme koje je pred nama je dobro vrijeme...trebamo izdržati izazove, ali ono što dolazi bit će dobro. 

Moram to spomenuti. Pandemija. Zatvaranja. Jesmo li ojačali u lockdown trenucima?

- Mislim da jesmo, pokazali smo koliko smo "otporni". Mislim da je najvažnije to što se znamo prilagoditi. Knjižnice u Hrvatskoj nisu bile zatvorene, sjećamo se onih "redova" kao za kruh, redova pred knjižnicom.

A mladi? Prate book influencere i Tik Tok ili ipak kod knjižničara nađu knjigu, pa makar lektiru koju "moraju"?

- Veliko je to pitanje. Problematikom toga bave se mnogi stručnjaci. Put knjige do čitatelja danas je reklo bi se otežan iako su sami komunikacijski kanali šire dostupni i ima ih više nego što je to nekad bilo. Knjiga je još od srednjega vijeka bila skriveno blago i sad mi se čini kao da se to zadržalo, konzumerizam je tu i jeftine informacije su tu ali knjiga ima svoje mjesto - ono kvalitetno što se krije u knjigama još uvijek čovjek treba osobno otkriti i tu je ta čar knjige.