Njezine ste ilustracije sigurno već vidjeli – posljednji veći projekt na kojem je Ana Beverin radila bio je rebranding za agenciju Five prošle godine, a prije par godina napravila je zanimljive i jedinstvene interaktivne razglednice Zadra kao dio diplomskog projekta.

Ana Beverin trenutno radi kao voditeljica tima za dizajn startupa OptimoRoute. Prije toga, javnost je očarala zanimljivim interaktivni razglednicama grada Zadra koje je osmislila kao projekt za svoj diplomski rad.

Zadar, njen rodni grad, je predivan, smatra Ana. Međutim, posjetiteljima službenih web stranica nije bio prezentiran kako zaslužuje. Nedostajao je storytelling, odnosno prenošenje emocija kroz priču. Stoga je odlučila pozabaviti se pronalaskom rješenja – stvaranjem web stranice na kojoj se prikazuju interaktivne razglednice preko kojih posjetitelji mogu saznati više o lokaciji koja ih zanima. Razglednice koje je sama ilustrirala i animirala potpuno su drugačije od klasičnih razglednica - fotografija – na koje smo navikli. Odskaču bojama, ali i prizorima. Tako je, na primjer, sebi postavila zadatak Zadar predstaviti kao grad u kojem možete uživati i zaboraviti na svakodnevnicu, a istodobno prikazujući dnevne rituale na koje su domaći stanovnici naviknuli.

 

 

 

 

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Objavu dijeli Ana Beverin (@paradoxich)

Istraživanje koje je provela tijekom pisanja diplomskog rada pokazalo je da većina ispitanika bolje reagira na interaktivan način prezentacije, nego li na klasične web stranice kakve se trenutno koriste.

Kao prednosti takvog dizajna istaknula je bolje korisničko iskustvo.

„Moj fokus je bio na kombinaciji medija, ali nije to bitno u svemu tome, bitan je pristup. Postoji jako puno predivnih destinacija, a kod nas pogotovo. U koji god kutak prirode da se zavučeš, pronaći ćeš nešto predivno, još netaknuto i iskreno. Ali, kako to prodati? Što destinaciju čini posebnom? Imamo more, imaju i drugi. Imamo lijepe morske gradove - nismo jedini. Koja je emocija zbog koje se ljudi vraćaju tu? Koja je emocija zbog koje ne možemo otići s tih mjesta? Ne znam, ali znam da imamo nešto posebno, a korisnici koji su te emocije iskusili vraćaju se destinaciji. To je ono čime sam se ja bavila i na što sam pokušala dati rješenje“, objasnila nam je.

U planu joj je oživjeti ovaj projekt.

„Imam ga u planu napraviti iznova za koju godinu da vidim što se s moje strane promijenilo u tom vremenu, a imam u planu još nekoliko takvih projekata za nekoliko mojih voljenih destinacija. Timeline neki nemam, ali dogoditi će se.“

Prošle godine Ana je radila na vizualnom rebrandingu agencije Five koji nije prošao nezapaženo.

„To je bio moj zadnji projekt u Fiveu, i s obzirom da sam kroz vrijeme provedeno tamo često razmišljala o tome što bi htjela da taj brand bude, došlo je relativno prirodno. Tu je proces bio relativno straightforward. Kolega Mateo Grubišić i ja smo dobili taj projekt. Mateo se bavio ostalim vizualnim komunikacijama dok sam ja više razvijala stil ilustracije i styleguide, tako da smo timski to odradili.“

Kaže da joj je u određivanju stila mnogo pomoglo to što je imala rezultate istraživanja koje je agencija provela među zaposlenicima, ali i ljudima koji tamo žele raditi.„Moj osobni fokus bio je napraviti stil koji će biti relativno jednostavan za reporducirati dizajnerima koji će raditi na tome nakon mene, da im bude i dalje interesantno za provući neku svoju ideju kroz taj stil, a opet da je dovoljno upečatljiv i moderan. Sad kad pogledam više od godinu dana nakon kako je dizajn tim dalje razvio i unaprijedio taj stil te ga provukao kroz ostale sfere branda, jako sam sretna i jedva čekam vidjeti što spremaju za dalje.“

Moderna, lako čitljiva rješenja koja su ona i Mateo osmislili pomogli su joj da dobije više samopouzdanja.

 

 

 

 

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Objavu dijeli Ana Beverin (@paradoxich)

„Često se borim s impostor sindromom i tim “not good enough” osjećajem, tako da kad te netko javno prepozna svakako pridonosi tome da počneš malo više vjerovati u sebe.“

Trenutno radi za stratup OptimoRoute koji svojim klijentima nudi softver koji za njih pronalazi optimalnu rutu, ovisno o tome što trebaju i gdje se nalaze. Klijenti su im rasprostranjeni diljem svijeta – od SAD-a do Australije. Posljednju godinu privukli su investicije, samo od američkog Prelude Venturesa dobili su 6,5 milijuna dolara.

Ana kaže kako joj je promjena radnog okruženja od onog na kakvo je navikla u agenciji do ovog u OptimoRouteu pomogla da na dizajn pogleda iz drugog kuta.

„Bilo mi je interesantno od prvog kontakta s njima, imali su neku dobru vibru. Mijenjanje fokusa s agencijskih, vizualno kreativnijih projekata na samo jedan, tehnološki kompleksan produkt… Ne možeš znati je li to najbolja ili najgora odluka koju donosiš u tom trenu.

„Privukao me zapravo taj veliki prostor za poboljšanje i produkta i branda, i zanimalo me koliki impact mogu ja osobno kroz dizajn i određene inicijative imati na daljnji razvoj. Ispostavilo se da je taj impact dosta velik, već se vide rezultati, a tek smo počeli. Ostavili su od početka dobar dojam na mene. Bilo je sve iskreno i bez bullshita, što je ostalo i dan danas iako smo se u međuvremenu poduplali. Sam posao je nekad jako izazovan, nekad jako kreativan, nekad ima svoje probleme, ali nikad nije dosadno. Briga o ljudima je najbitnija tu u cijeloj priči.“

 

 

 

 

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Objavu dijeli Ana Beverin (@paradoxich)

U posljednje vrijeme sve ju više zanima dizajn interijera. Pitali smo ju kako se principi dobrog dizajna korisničkog iskustva mogu prenijeti na nešto tako opipljivo.

„Načela dobrog korisničkog iskustva mogu se primijeniti na sve što netko koristi. Bio to automobil, stan, web, aplikacija ili nešto treće. Ne samo na to, mogu se primijeniti i na čistu komunikaciju, prijateljstvo, ljubavnu vezu, kupovinu u trgovini. Razlikovat će se medij, naravno, ali formula je uvijek ista. Istražuješ i detektiraš problem, tražiš soluciju, testiraš.

„Ali specifično, razlika između dizajna digitalnih produkata i dizajna interijera je u količini korisnika. Kod digitale imaš jako veliku količinu ljudi koju moraš zadovoljiti prilikom dizajna, pa iskustvo ni vizualni izričaj nikad neće pogoditi 100% korisnika, dok kod dizajna interijera, specifično funkcionalnih životnih prostora, imaš obitelj i prostor koji imaju svoje specifične potrebe i karakter, pa se tu može dizajnirati iskustvo skrojeno po njihovim potrebama te dati karakter samom prostoru koji je više unique i odgovara baš tim pojedinačnim osobama, naspram neke velike ciljane skupine“, objasnila nam je Ana.