"Kamen je materijal koji nam omogućava održavanje određene discipline i semantičku vezu s mediteranskim prostorom. Kad mislite o mediteranskoj rivi prva asocijacija jest kamen"

Prije nekoliko godina započela je rekonstrukcija vrha zadarskoga Poluotoka gdje je najprije napravljen pristan za cruisere, potom morske orgulje, a ovih dana završava se instalacija Pozdrav Suncu. Temeljna ideja bila je vratiti život na rivu sa sadržajima koji stvaraju novi identitet grada.

Ne samo da su orgulje vratile građane na rivu nego su, uz dosadašnje simbole Sv. Donat i Forum, postale ovovjeki znak zadarskoga identiteta i atrakcija koja je pronijela slavu Zadra po cijelom svijetu. Autor je arhitekt Nikola Bašić koji je za uređenje rive dobio brojne domaće i međunarodne nagrade struke.

* Obala kralja Petra Krešimira IV., tzv. Nova riva, godinama je bila gotovo prazna. Dugo se razmišljalo kako je oživjeti i što učiniti s tim prostorom?

- Umjesto rekonstrukcije izgubljenih urbanih struktura i još veće opasnosti od vulgarne komercijalizacije pokušao sam promišljati taj prostor drugačije, bez stereotipnih sadržaja, poput trgovine, ugostiteljstva, štekata. Arhitekt Bogdan Bogdanović govorio je o gradu kao riznici metaforičkih mjesta koja oblikuju mentalnu sliku grada, kaleidoskop u čijoj se mozaičnoj ukupnosti prepoznaje identitet grada ali i kolektivna i pojedinačna identifikacija s gradom. Takve smo metafore u pravilu naslijedili kao povijesnu baštinu, a vrlo rijetko se srećemo s urbanim metaforama koje smo proizveli u našem vremenu.

Ostavština za budućnost

* Iz toga proizlazi pitanje što ćemo mi ostaviti onima koji dolaze kao svjedočenje o sebi i o našem vremenu?

- Ostavljamo bezlična naselja, divlju gradnju, potrošena mjesta, prirodne vrijednosti koje smo upropastili. Jesmo li uopće u stanju oblikovati nova mjesta naše urbanosti, pogotovo takva koja bi nas mogla emocionalno uzbuditi i s kojima bismo se mogli intimno poistovijetiti? Kako stvarati nova mjesta snažne karakterizacije kojima ćemo se rado vraćati? Živimo u doba posvemašnjih komunikacija, ali smo zaboravili komunikaciju s nečim što nas sudbinski određuje, a to je priroda.

Shvatio sam da bi zadarsku rivu, koja u biti ima promenadni karakter i koja zna biti dosadna u svojoj monotonoj linearnosti, trebalo prostorno dramatizirati. Bio sam uvjeren da upravo scenarij komunikacije s prirodom može biti uporište za oblikovanje urbanih točaka izražajne osobnosti. Krenuo sam od marketinške priče o Hitchcocku i zadarskom najljepšem zalasku sunca na svijetu.

"Još ne možemo sve pokazati ali instalacija ima silne mogućnosti i u budućnosti ta će priča dobiti na složenosti i bogatstvu uključenjem umjetnika koji se bave videoartom i koji će moći kreirati svjetlosne efekte i stavljati ih u tematske programe koji će se emitirati, zavisno o prigodi"Tako je nastala ideja o instalaciji koju smo poslije nazvali Pozdrav suncu. Obalna skalinada kojom smo htjeli pospiješiti komunikaciju s morem, pretvorila se u morske orgulje. Tako smo dobili mjesta velike izražajne osobnosti s prepoznatljivošću koja je postala simbolom Zadra u planetarnim razmjerima.

*Orgulje su nagrađene s uglednom europskom nagradom za javni prostor. Uspješno je oblikovana obalna linija, no, obalne su površine ostale neuređene.

- Trebalo je riješiti pitanje prometa kako bi se cijeli Poluotok u budućnosti pretvorio u pješačko carstvo. Novim uređenjem i prometnim režimima na dijelu Istarske obale uspjeli smo ostvariti kontinuitet pješačke protočnosti rivom koja je dosad bila zapriječena graničnim prijelazom na vezi Zadar- Ancona.
U sklopu uređenja obalnih površina mogli smo, nakon morskih orgulja, pristupiti realizaciji prvotno zamišljane simboličke urbane instalacije nazvane - Pozdrav suncu.

Riječ je o okrugloj ostakljenoj površini, promjera 22 metra, u ravnini obalnog opločenja, preko koje se može hodati. Opremljena je fotonaponskim pločama ispod kojih je postavljen raster s točkastom rasvjetom koja je u stvari disperzirani display s više od 10 tisuća lampica. Svaka pojedinačno adresirana lampica na poticaj kompjutera mijenja intenzitet i boju, pa praktički imamo uređaj koji može emitirati svjetlost u svim mogućim senzacijama, te odašiljati poruke, oblikovati grafeme, ispisivati riječi. Najuzbudljivije je što tom dinamičkom svjetlosnom spektaklu koji vas uvodi u jedan nematerijalni ambijent, možete fizički pristupiti, osjećajući da plivate, ili da vam se tlo miče pod nogama.

Komunikacija s morem i suncem

* Instalacija još nije završena, tek je u eksperimantalnoj fazi, no, već je izazvala veliko zanimanje i oduševljenje.

- Još ne možemo sve pokazati ali instalacija ima silne mogućnosti i u budućnosti ta će priča dobiti na složenosti i bogatstvu uključenjem umjetnika koji se bave videoartom i koji će moći kreirati svjetlosne efekte i stavljati ih u tematske programe koji će se emitirati, zavisno o prigodi. Osobno me veseli činjenica da možemo zvuk orgulja transponirati u svjetlost. Zvuk kojeg spontano proizvode valovi gledat ćemo kao spontanu svjetlost. Ipak, s najvećim uzbuđenjem očekujem mogućnost ostvarenja komunikacije između šetača i instalacije.

* Što to, zapravo, znači?

- Ulazak šetača u svjetlosni krug izazvati će specifičnu svjetlosnu reakciju. Jedna osoba izazvat će jednu reakciju, druga osoba, drugu, deset osoba izazvat će deset kumuliranih efekata. Igrat ćemo se s instalacijom i participirati u kreiranju svjetlosnog ugođaja u toj specifičnoj interakciji. Otpočetka sam držao da je ludički pristup oblikovanju obale zapravo ono što želim ostvariti. Civilizacija je zasnovana na igri, kultura je u svojim počecima bila igrana, igra je temelj svake kulture. U svojim instalacijama htio sam afirmirati fenomen igre kao poticaj socijalne komunikacije i poticaj urbanoj kulturi i svojevrsnom urbanom hedonizmu.
Uživanje u prostoru grada, veselje u igri, radost susreta, mogućnosti dodira s prirodom, radost prepoznavanja nekih mjesta koja su nam važna i draga te kojima se rado vraćamo, sve to snaži našu pripadnost gradu. Jer, govoreći o tim mjestima s ljubavlju i hvaleći se njima, poručujemo da pripadaju samo nama i da ih nema nitko drugi.

* Kako poticati i razvijati urbanu pripadnost i poistovjećivanje?

- Naš je grad odvajkada izložen silnim demografskim promjenama. Mjesta o kojima govorimo imaju karakter urbane retorte u kojoj se događa "kemija" pripadnosti i ljubavi prema gradu. Ona razvijaju urbanu koheziju i bude osjećaj zajedništva i solidarnosti, svega onoga što znači poistovjećivanje s jednim mjestom. To može izazvati bujicu energije koju jedan grad može isijavati, što je, silno važno za osjećaj kvalitete života u njemu, ali i za njegov ukupni razvitak u budućnosti.

U pričama o razvitku Zadra, ili uopće razvitka, često zaboravljamo da razvitak nije sinonim za rast jer razvitak može najprije značiti kvalitativnu transformaciju. Kvalitativni razvitak grada predstavlja nešto o čemu je vrijedno razgovarati i što treba stalno isticati. Jedan od osnovnih dojmova o kvaliteti života u jednome gradu jest osjećaj sudjelovanja u dinamičnom, urbanom, kulturnom i gospodarskom okruženju.

Zadar se doživljava kao uspješan grad, pogotovo ga takvim doživljavaju ljudi izvan njega. Upravo je ta vanjska percepcija važna za naš grad jer donosi mnogo dobrih vibracija i vatromet pozitivne energije. Dužni smo tu vrijednost prepoznati i iskoristiti kako bismo naš grad učinili poželjnim mjestom života najkvalitetnijih ljudi koji će svojim kvalitetama još više uvećati njegovu vrijednost i potencijale. Silno se trudim da onime što radim pridonesem takvoj percepciji Zadra. Upravo to što se događa u Zadru demantira mišljenja da šanse za kvalitetan život postoje samo u velikom gradu.

Postavljeni visoki kriteriji

 

* Ljepota kamena Foruma i Donata, čini se, dolaskom na rivu samo se prirodno nastavila dodatno obogaćena zvukom mora i svjetlošću sunca.

- Kamen je materijal koji nam omogućava održavanje određene discipline i semantičku vezu s mediteranskim prostorom. Kad mislite o mediteranskoj rivi prva asocijacija jest kamen. To je element koji nam može jamčiti sigurnost kontrole procesa i pomoći u donošenju projektantskih odluka. Zato je moja riva kamena. Novi oblici sukladni duhu našeg vremena, kamenom su dovedeni u semantičku vezu s prostorom rive i povijesnom baštinom općenito.
To je pripomoglo da preoblikovanje rive u odnosu na povijesnu jezgru nije izazvalo konfliktna stanja.
Naprotiv, došli smo do velikog dobitka kojega, u prvi mah, nisam bio ni svjestan. Spojnicom napravljenom između Istarske obale i Ulice zadarskog mira morali smo proći kroz parkovnu površinu, što se činilo traumatičnim, ali smo otkrili bedem koji je bio potpuno sakriven drvećem. Bedem, kao dio fortifikacijskog sklopa povijesne jezgre, sada je napokon afirmiran. Uskoro ćemo osvijetliti i zgradu županije u pozadini, što će dati dodatnu dubinu noćnoj silueti punte poluotoka i otkriti dosad prikrivene vedute grada.

* Namjerava li se krenuti u daljnje uređenje rive, prema zgradi Sveučilišta? Orguljama i Pozdravom Suncu postavili ste visoke kriterije.

- Uređenje vrha Poluotoka anticipira moguća rješenja daljnjeg obalnog uređenja i poticaj su za promišljanje novih tema u tom prostoru. Već napravljeno može biti dobro uporište da se ukupni prostor rive domisli do kraja.