Bliži se godišnjica kornatske tragedije, koja je svojom strahotom dokazala okrutnost prirode, ali i otvorila brojna pitanja o vatrozaštiti. Špica je turističke sezone, temperature zraka rastu iz dana u dan, a s njima, nažalost i broj požara.

O tome koliko smo sigurni, ali i koliko smo nemarni, razgovarali smo sa županijskim vatrogasnim zapovjednikom, Željkom Šošom.

eZadar: Od 1. siječnja, 2000. godine, na snazi je novi Zakon o vatrogastvu. Kada se osvrnete unatrag, koje su se značajne promjene dogodile od tada do danas?

Željko Šoša: U momentu kada sam preuzeo JVP Grada Zadra stanje opreme bilo je katastrofalno. Vozila su bila derutna, vozni park u prosjeku je bio star 25 godina, prostorije su bile bez kompjutera, bez ičeg. Iako smo u Ministarstvu unutarnjih poslova imali i financije i kadrovsku službu, ja sam ovdje zatekao tek jednu tajnicu. Tada smo organizirali financije, pravnu službu,..., zapravo stvorili smo jedan tim i krenuli u nabavku najbitnije opreme. Tada je najvažnija bila autoljestva, koju Grad Zadar i Zadarska županija nisu imali. Nakon toga smo izmjenili kompletan vozni park, čiji je prosjek starosti sada 5 godina, uredili smo prostorije, od kompjuterizacije do klimatizacije i mogu reći da smo sada postrojba koja je u rangu sa najboljim europskim državama.

U županiji nije bila ništa bolja slika. Zatekli smo tek 3 DVD-a - Pag, Stankovci i Polača, a Zakon od 1. siječnja, 2000. kaže da je svaka jedinica lokalne samouprave dužna sama sebi osigurati vatrozaštitu. Tada smo krenuli u poticanje osnivanja DVD-a i danas ih imamo 30. Zadnje je osnovano u petak u Općini Zemunik, a nisu ga osnovali na Viru, u Vrsima i u Galovcu. načelnici kažu kako će osnovati DVD, ali to i moraju jer ih obvezuje Zakon, ovako im već 8 godina drugi rade vatrozaštitu bez da oni za to izdvoje i jednu kunu.

eZadar: Kornatska tragedija, čija se godišnjica bliži, otvorila je brojna pitanja o opremljenosti hrvatskih vatrogasaca. Jesu li zadarski, ali i općenito hrvatski vatrogasci dobro opremljeni?

Željko Šoša: U Javnim postrojbama na području Zadarske županije, opremljenost je dobra. U DVD-ima varira, od izvrsnog na Pagu, pa do nedovoljnog u Jasenicama, gdje još nemaju niti jedno vozilo. To je raznoliko, a ta raznolikost ovisi upravo o tome koliko su načelnici općina zainteresirani za vatrozaštitu.

Ja ću im i ovim putem poručiti da ih kornatska tragedija mora naučiti pameti. Znate, ti mještani su porezni obveznici, koji ta sredstva iz plaće izdvajaju, da bi među ostalim imali i vatrozaštitu.

Što se tiče vatrogasaca u Hrvatskoj, mislim da su iz dana u dan sve bolje opremljeni. Prije par godina zaživio je jedan program o nabavci 210 vozila za postrojbe. To su vozila vrhunske kvalitete, rađena po najmodernijim europskim standardima i svakako su pospješila opremljenost, svaka postrojba u prosjeku ima 3 do 4 takva vozila. Dakle, u Hrvatskoj je stanje zadovoljavajuće i svakim danom ide sve bolje.

eZadar:Tijekom godine imate 100-tinjak stalno zaposlenih vatrogasaca. U sezoni se potrebe povećaju. Koliko su stručni sezonci?

Željko Šoša: Sezonci su dobro obučeni, oni su i inače dobrovoljni vatrogasci, tako da bi, i da nisu zaposleni, radili kao dragovoljci. Oni su prošli tečaj dobrovoljnog vatrogasca. Normalno, nemaju iskustva kao stariji, ali ih upravo zbog toga mi "koristimo" isključivo za požare na otvorenom, oni ne idu u komplicirane akcije. No za ove poslove koje obavljaju su jako dobri. Preferiramo da to budu mladi ljudi, u dobi od 18 do 30 godina, kada su u punoj fizičkoj snazi, koja je i najpotrebnija.

eZadar: Često ističete kako ste u sezonu ušli spremni. Ova je godina, ne po pitanju obima posla, već po broju velikih požara, ipak nešto lakša. Što kažu brojke?

Željko Šoša: Od 1. lipnja, pa do danas, mi smo imali 280 intervencija na prostoru Zadarske županije, što je oko 50 % manje nego prošle godine, ali isto tako 10 - 20 % manje u odnosu i na druge godine. Požara je bilo, ali srećom, ne velikih. Niz je faktora utjecalo na to. Prvi su svakako obilne kiše u lipnju, zbog čega je trava na nekim područjima, posebice u gustim šumama, ostala zelena pa se požar sporije širi. Svakako veliku ulogu igra, kako opremljenost i brojnost, tako i organiziranost vatrogasaca, a i kornatska tragedija ostavila je utisak i utjecala na svijest ljudi. Moram naglasiti i to da smo u 2.polovici srpnja, prošle godine, u samo tjedan dana imali 102 požara otvorenog prostora. Tu su veliku ulogu odigrali i policija, koja je uhitila nekoliko ljudi, ali i mediji koji su također digli veliku buku.

eZadar: Lani ste se zaista iskazali, i evo, vaš trud prepoznali su čelni ljudi Zadarske županije, pa je tako godišnja nagrada Županije pripala upravo Vatrogasnoj zajednici. Koliko vam je to priznanje za uložen trud, ali i poticaj za daljni rad?

Željko Šoša: U svakom slučaju, veliki poticaj. Ja se i ovom prilikom zahvaljujem, svima koji su omogućili da dobijemo tu nagradu. Prvo naravno onima koji su se iskazali, vatrogascima, a zatim i onima koji su prepoznali da su ti ljudi radili zaista nadljudskim naporima. Sjetimo se Vira, Šimuna, Sali, kada su bili ugroženi kampovi, kuće, kada je trebalo spašavati ljudske živote, ti su ljudi dali sve od sebe i ova će nagrada zasigurno biti veliki poticaj za dalje.

eZadar: Poznato je da vam je poništenje javnog natječaja onemogućilo nabavku brzog vatrogasnog broda ove sezone. Hoćete li ga ipak uspjeti nabaviti, ako ne do kraja godine, onda do početka iduće sezone i koliko je administarcija ugrozila naše otoke?

Željko Šoša: S obzirom na našu birokraciju to je teško reći, ali uvjeren sam da ćemo brod imati do početka slijedeće sezone. Sredstva su osigurana i nema razloga da to ne bude. Koliko su otoci ugroženi? Mi na gotovo svakom otoku imamo DVD, no isto tako npr. Općina Preko ima DVD, ali na Rivnju ili Sestrunju, koji spadaju pod tu općinu, nema. Sada se i tamo pokušava osnovati, mi ćemo pomoći nabavkom opreme, čak i obukom, međutim bez profesionalnih vatrogasaca veliki se požar ne može ugasiti. Brod će nam svakako biti od velike pomoći, posebice što ćemo već u startu na teren stići znatno brže. Sada, dok ovisimo o Policiji ili Lučkoj kapetaniji, ukoliko oni imaju svog posla, mi moramo čekati i po 2 sata, a za to se vrijeme požar znatno proširi.

eZadar: Iz prakse, koji su bili najčešći uzroci požara s kojima ste se susreli?

Željko Šoša: Najčešći je uzrok ljudski faktor. Jedan manji dio su namjerno podmetnuti požari. Neki u tome uživaju, neki se na taj način, što je potpuno pogrešno razmišljanje, žele riješiti zaostalih mina, neki možda ne vole ovu državu, ali ne želim ulaziti u motive, to je ipak onaj manji broj.

Najveći dio ipak je uzrokovala ljudska nepažnja. Zna se da je paljenje zabranjeno, no ljudi ipak pale, strništa, otpad, travu...Budući da je zabranjeno, oni zapale i odu kući. Zatim ne razmišljajući bacaju opuške kroz prozor od auta, pa roštiljaju na otvorenom...Jednostavno svijest ljudi nije na odgovarajućem nivou, iako, moram istaknuti, zbog kornatske tragedije dio ljudi napokon je progledao.

eZadar: Koje su najčešće pogreške ljudi nakon izbijanja požara?

Željko Šoša: Ako čovjek sam izazove požar, umjesto da odmah zove vatrogasce, iz straha zbog policije, zbog kazni, koje, po mom mišljenju nikad nisu dovoljno visoke, on ide gasiti sam, a za to vrijeme požar se širi. Ljudi zovu vatrogasce tek kada je sve gotovo, kad se požar razbukta. Isto tako neki ljudi vide dim, ali im je, tako kažu, nezgodno "zafrkavati" vatrogasce ako nisu sigurni što je. Nas nitko ne zafrkava, to je naš posao, da dođemo i ugasimo požar. Svi moraju, čim nešto primjete nazvati 93, jer jako je bitno znati da se, slikovito rečeno, u početku svaki požar može ugasiti čašom vode.

eZadar: Što očekujete do kraja sezone?

Željko Šoša: Vidimo da je toplo, trava se sve više suši, požara će biti, ali mi smo spremni.

eZadar: Kornatsku tragediju spomenuli smo nekoliko puta. Čvrsto vjerujete da je uzrok isključivo eruptivni požar?

Željko Šoša: Apsolutno. To je ono što i mene, kao zapovjednika zabrinjava. 31 godinu sam profesionalan vatrogasac i bio sam na tisućama požara. Kada vidim što se dogodilo, a teoretski smo sve ispitali, profesor iz Portugala je sve pojasnio, pitam se kako do sada nisam stradao. Međutim, mi nastavljamo raditi kako smo radili, jer takav požar se dogodi kada se poklopi niz negativnih okolnosti, ne može se predvidjeti.

Vjerujte, nikome nije stalo do istine više nego nama vatrogascima, jer jedino tako možemo spriječiti ponavljanje. Sumnje su počele, jer kada se dogodila tragedija, uključile su se i snage HV-a. Oni su jednostavno zatvorili informacije i tada su ljudi, koji su uvijek najpametniji, počeli pričati kako se nešto skriva, a u tome su im pomogli i mediji. Nije se skrivalo. Svaka vojska je takva, zatvori informacije. Ja sam bio na Kornatu i dan nakon tragedije i nekoliko puta kasnije. Tragova nema. I ja sam mislio da je možda neka kanta, benzin, fosforna bomba...ostalo bi traga, njega je nemoguće prikriti. Nije ostalo ništa što bi ukazivalo na to.

eZadar: Hoćete li ići na obilježavanje godišnjice tragedije?

Željko Šoša: Svakako. Ako ne bude velikih požara, koji bi me mogli spriječiti, svakako ću ići.

eZadar: I za kraj, u planu je i osnivanje DVD-a Zadar. Kada će biti osnovano i odakle ideja?

Željko Šoša: DVD Zadar je najstarije dobrovoljno vatrogasno društvo na ovim prostorima, spominje se već više od 100 godina. Trajalo je negdje do Domovinskog rata, pa čak i kroz rat, i onda se ugasilo. Sada idemo u novo osnivanje DVD-a Zadar, radi tradicije i nadamo se da će se uključiti i mladi ljudi koji će danas sutra postati vatrogasci. Jer pravi vatrogasci s ovim se poslom i počinju baviti dobrovoljno, ne zbog novca. Da bi bio pravi vatrogasac to jednostavno moraš voljeti. Vjerujem da ćemo DVD Zadar ponovo osnovati do kraja ove sezone.