Kada mu je Dioklecijan ponudio visoki položaj, ukoliko se odrekne kršćanske vjere, Krševan je odbio, a car naredio da mu se odrubi glava i tijelo baci u more

"Evo pravoga mučenika koji je za Kristovo ime krv svoju prolio; nije se bojao prijetnja sudačkih i tako je ušao u Kraljevstvo nebesko".

Ovako, ulaznom pjesmom, Zadrani slave blagdan zaštitnika svoga grada, Svetog Krševana.

Sveti Krševan, akvilejski mučenik, bio je rimski vitez u doba cara Dioklecijana, a u tamnicu je bačen zbog slobodnijih nazora u propovijedanju, no niti tamo nije mirovao.

Dok je bila u tamnici, Sveti Krševan, Svetu je Stošiju tješio svojim pismima, a prema predaji,  bio je njezin vjeroučitelj.

Kada mu je Dioklecijan ponudio visoki položaj, ukoliko se odrekne kršćanske vjere, Krševan je odbio, a car naredio da mu se odrubi glava i tijelo baci u more.

Krševanovo tijelo iz mora je izvadio svećenik Zoilo, kojemu je Krševan u snu otkrio gdje se nalazi njegovo tijelo, a nakon što je izvučeno iz mora nekim se čudom glava spojila s tijelom, te je preneseno iz Akvileje u Zadar, tako priča legenda o Svetom Krševanu, zaštitniku Grada Zadra.

Zadrani su svom zaštitniku podigli romaničku crkvu, koju je 4. svibnja 1175. posvetio prvi zadarski nadbiskup Lampridije, a kao lik viteza u oklopu na konju nalazi se na grbu i zastavi Grada Zadra, te na više spomenika i građevina u Zadru.