Znanstvenici su otkrili da upravo četiri grupe namirnica najviše utječu na smanjenje smrtnosti: voće, mliječni proizvodi, orašasti plodovi i nezasićene masnoće poput maslinovog ili suncokretovog ulja

Ako sanjate o tome da doživite 100 godina, nova studija iz Španjolske možda donosi dobar recept za dugovječnost. Znanstvenici su analizirali prehrambene navike više od 11.000 ljudi i došli do jasnog zaključka: prehrana bogata voćem, mliječnim proizvodima, orašastim plodovima i zdravim biljnim uljima poput maslinovog ili suncokretovog značajno smanjuje rizik od prerane smrti.

Već je poznato da mediteranska prehrana, kakvu njeguju Talijani i Španjolci, doprinosi dugom i zdravom životu. Sada je znanstveno potvrđeno da njezino dosljedno provođenje može smanjiti rizik od smrti za više od 20 posto. U istraživanju su sudjelovali ispitanici prosječne dobi od 48 godina. Tijekom 14 godina pratili su njihove prehrambene navike te ih ocjenjivali na temelju dvije prehrambene smjernice - tzv. Planetary Health Diet (PHD) i mediteranske prehrane.

PHD plan temelji se na prehrani s mnogo biljnih namirnica i malo mesa, a cilj mu je smanjiti rizik od bolesti te ublažiti utjecaj prehrane na okoliš. Mediteranska prehrana uključuje maslinovo ulje, ribu, orašaste plodove, mahunarke, integralne žitarice, voće i povrće, uz umjerene količine crvenog mesa i alkohola.

Znanstvenici su otkrili da upravo četiri grupe namirnica najviše utječu na smanjenje smrtnosti: voće, mliječni proizvodi, orašasti plodovi i nezasićene masnoće poput maslinovog ili suncokretovog ulja. S druge strane, redovita konzumacija gaziranih pića i pekarskih proizvoda (posebno slatkih) povezana je s povećanim rizikom od rane smrti.

Trećina sudionika koja je najdosljednije pratila PHD dijetu imala je 22 posto manji rizik od smrti u usporedbi s onima koji su je najmanje pratili. Za mediteransku prehranu taj je rizik bio smanjen za 21 posto.

Dr. Mercedes Sotos Prieto sa Sveučilišta u Madridu, koja je sudjelovala u istraživanju, istaknula je kako su koristi prehrane ne samo zdravstvene, nego i ekološke. "Veća dosljednost u pridržavanju ove prehrane povezana je s nižom ukupnom smrtnošću", rekla je.

Najstarija poznata osoba na svijetu danas je brazilska časna sestra Inah Canabarro Lucas, rođena 1908. godine, koja ima 116 godina. U Ujedinjenom Kraljevstvu najstarija je Ethel Caterham, sa 115 godina. Jeanne Louise Calment iz Francuske, koja je živjela do 122. godine, tvrdila je da je tajna njezine dugovječnosti bila: "Ne svađam se ni s kim, slušam i radim ono što želim."

Stručnjaci koji proučavaju tzv. plave zone, regije gdje ljudi redovito žive dulje od 100 godina, slažu se da prehrana nije jedini faktor. Kretanje, raznovrsna prehrana, osjećaj pripadnosti, ljubav i svrha u životu važni su dijelovi slagalice dugog i zdravog života. Dakle, ako želite poživjeti dugo, možda nije loše razmisliti o tome što stavljate na tanjur, ali i s kim ga dijelite.