#info
Maslačak – pčelama važan, a djeci zabavan
Maslačak – trajna samonikla biljka sa snažnim vretenastim korijenom, perastim listovima i zlatnožutim cvjetovima – krasi naše livade, polja i mnoga mjesta kojima prolazimo. S gorkastim listovima koji se izvrsno uklapaju u razne salate, vrlo je cijenjen u prehrani kao “divlji radič”. Naravno, ukoliko su listovi ubrani prije cvatnje.
Voljeli ga ili ne, maslačak je među najpoznatijim biljkama na svijetu. Riječ je o vrsti koju gotovo svatko može prepoznati na prvi pogled. Maslačci su možda i najuspješnije biljke koje postoje – riječ je o pravim majstorima preživljavanja.
Prije naglog porasta popularnosti savršeno uređenih travnjaka, ljudi su hvalili zlatne cvjetove i lišće s lavljim zubima kao blagodat hrane, lijeka i magije. Vrtlari su čak plijevili travu kako bi napravili mjesta za maslačke. No, tijekom dvadesetog stoljeća ljudi su ih odlučili prozvati korovom pa su danas najnepopularnija biljka u susjedstvu.
Prije nego sa svog travnjaka krenemo čupati “dosadne” maslačke, možda bismo ipak trebali razmisliti o kukcima kojima su izvor hrane, poručuje dr. Anton Rosenfeld iz hortikulturne organizacije Garden Organic. “Mnoge su biljke koje smatramo korovom stvarno dobar izvor peludi i nektara”, kazao je Rosenfeld za The Herald.
Korov ili ipak ne?
Po njegovom mišljenju, moramo zauzeti drugačiji pogled na korov. Postali smo previše uredni i postoji opasnost da upotrebom herbicida smanjimo bioraznolikost u našim vrtovima koji polako postaju ekološke pustinje, smatra Rosenfeld.
Nektar je inače, pojasnio je, izvor energije i šećera raznim insektima uključujući pčele, dok im pelud daje potrebne bjelančevine, a maslačak je pri samom vrhu po proizvodnji peludi. Stoga savjetuje da razmislimo koje biljke doista spadaju u korov.
“Maslačak je idealan za mnoge insekte jer ima vrlo dugo razdoblje cvatnje. Cvjeta rano kada još nema puno druge hrane i nastavlja s cvjetanjem sve do jeseni. Uz to, privlači 90 različitih vrsta pčela i 25 vrsta leptira te je četvrti najveći proizvođač nektara među biljnim vrstama”, naglašava.
Maslačak je dobar i za same travnjake jer njegovo široko rasprostranjeno korijenje rahli tvrdo zbijeno tlo, prozračuje zemlju i pomaže u smanjenju erozije. Duboki glavni korijen izvlači hranjive tvari poput kalcija koji se nalazi duboko u tlu i čini ih dostupnima drugim biljkama. Dok nas većina misli da su ubojice travnjaka, maslačci zapravo gnoje travu.
Majstori preživljavanja
Jedna biljka maslačka može godišnje proizvesti više od 5000 sjemenki i putovati kilometrima daleko od svog domaćina. Ove su sjemenke jedinstveno dizajnirane za raspršivanje vjetrom: svaka je pričvršćena za strukturu nalik padobranu koja se naziva papus, što joj omogućuje da na povjetarcu leti na doista velike udaljenosti.
Maslačci su majstori preživljavanja. Mogu se ukorijeniti na neuobičajenim mjestima, a onda ih se gotovo nemoguće riješiti. Ali, zašto je ovu biljku tako teško uništiti? Vjerojatno zato što brzo raste. Žuti cvjetovi prelaze iz pupoljka u sjeme za nekoliko dana. Dug im je i životni vijek – pojedina biljka može živjeti godinama, pa bi maslačak koji ”vreba” u kutu igrališta mogao biti stariji od djece koja skakuću oko njega.
Korijenje s godinama prodire dublje i može se spustiti više metara u tlo. Poput Hidre koja je izbacila dvije nove glave za svaku odsječenu, korijenje maslačka se dijeljenjem klonira. Iz komadića korijena ove biljke od nekoliko centimetara može izrasti potpuno novi maslačak. Listovi mu se mogu probijati kroz šljunak i pukotine u cementu te uspijevaju u inače neplodnim staništima.
Slijedi nešto doista zastrašujuće… Herbicidi koji se koriste na travnjacima za uništavanje maslačka uzimaju ogroman danak životinjskom svijetu. Procjenjuje se da više od sedam milijuna divljih ptica godišnje ugine zbog upotrebe pesticida na travnjacima.
Travnjaci zauzimaju trideset milijuna hektara u SAD-u, a Amerikanci godišnje na njima koriste ogromne količine pesticida. Po nekim podacima, vlasnici okućnica koriste do deset puta više kemijskih pesticida po hektaru na svojim travnjacima nego što farmeri koriste na usjevima.
Nekada cijenjeni zbog ljepote
Osim u zemlji, maslačak ima kroz stoljeća duboke korijene i u povijesti čovječanstva. U tom su cvijetu uživali stari Egipćani, Grci i Rimljani, a u kineskoj tradicionalnoj medicini koristi se više od tisuću godina. Vjerojatno su u Sjevernu Ameriku stigli brodom Mayflower – ne kao slijepi putnici, već su namjerno donijeti zbog ljekovitih svojstava.
Maslačci su nekada bili cijenjeni zbog – nećete vjerovati – ljepote! Bili su uobičajeno i omiljeno vrtno cvijeće u Europi i tema mnogih pjesama. U zastrašujućem Novom svijetu, veseli maslačak bio je useljenicima slatki podsjetnik na dom. U Japanu su se, primjerice, formirala cijela hortikulturna društva kako bi uživala u njegovoj ljepoti i razvila uzbudljive nove sorte.
Oni su i zelena rastuća kutija prve pomoći. Upotreba u liječenju seže toliko daleko u prošlost da je praćenje njegove povijesti poput pokušaja hvatanja sjemenke maslačka dok lebdi nad travom. Ljudi su tisućljećima koristili tonike od ove biljke kako bi pomogli jetri u uklanjanju toksina iz krvotoka.
Bogatstvo vitamina
Preparati od maslačka u stara su se vremena koristili za mnoge nedaće, od uklanjanja bradavica do liječenja kuge. Travari ga i danas hvale kao izvrstan biljni lijek, jer je to blagi diuretik koji osigurava hranjive tvari i pomaže probavnom sustavu da funkcionira učinkovito.
Podaci Ministarstva poljoprivrede SAD-a otkrivaju kako je maslačak u prošlosti vjerojatno pomogao u ublažavanju mnogih bolesti. Ima, naime, više vitamina A od špinata, više vitamina C od rajčice, a bogat je i izvor željeza, kalcija i kalija.
Ljekovito djelovanje posebno ima korijen koji se vadi prije cvatnje jer tada ima najveću koncentraciju ljekovitih tvari. Korijen u proljeće sadrži više kalija, a ujesen više inulina. Listovi imaju uglavnom diuretičko djelovanje, dok korijen, uz blaže diuretičko, ima i mnogo snažnije djelovanje na pražnjenje žučnog mjehura.
Uz to potiče i stvaranje žuči u jetri, popravlja apetit i olakšava želučane tegobe. Stoga se uz koprivu, maslačak s opravdanjem u narodu smatra biljkom koja pročišćuje krv. Ova skromna biljka također je u mnogim kulturama diljem svijeta simbol nade, iscjeljenja i otpornosti.
I na kraju – ne zaboravimo da su maslačci apsolutno zabavni! Čini se da su namijenjeni djeci jer je to jedan od rijetkih cvjetova koje svatko može bilo gdje ubrati, a da ne upadne u nevolju. Djetetu u polju punom maslačaka zapravo nikada neće biti dosadno, posebno u vrijeme kada se žuti cvjetovi preobraze u predivne bijele loptice koje jedva čekaju da ih raspušu dječja ustašca…
Izdvojeno
-
Toksična muškost koju propagiraju influenseri na internetu sve je izraženija, kažu stručnjaci, a potaknuta je oživljavanjem krajnje desničarske ideologije i žestokom reakcijom na feminizam.
-
Izložba Silvija Vujičića "Dodir smrti / Necrohaphe" očekuje vas u MAS-u do 31. ožujka 2025.god.
-
Možda se čini teško za povjerovati, ali samo nekoliko minuta vježbanja dnevno može poboljšati vaše zdravlje i kondiciju, piše CNN.
-
Hrvatska je, prema podacima Eurostata, prva u Europskoj uniji po zalihama vode, s prosječnih 30.700 metara kubnih vode po stanovniku, a prema podacima UNESCO-a, peta u Europi i 42. u svijetu kada je riječ o dostupnosti i bogatstvu vodnih resursa.
Reci što misliš!