Posljedica rasta temperature zraka i mora otapanje je leda, stoga mjesta kao što su Grenland i Svalbard posjetiteljima postaju lakše dostupna i poželjnija. Što čine vlasti i je li potrebno uvoditi mjere s ciljem reguliranja broja posjetitelja?

Nedavno je u glavnome gradu Grenlanda otvorena nova međunarodna zračna luka. Prema Poljskoj izvještajnoj agenciji, nova pista duga oko 2,3 kilometra u zračnoj luci u Nuuku dočekala je prvi zrakoplov Air Greenlanda iz Kopenhagena.

Na brodu su bili dužnosnici, uključujući danskog ministra vanjskih poslova. Izgradnja terminala koštala je čak 800 milijuna dolara.

Očekuje se kako će aerodrom postati ključna komponenta u turističkom razvoju otoka. Cilj je privući turiste iz Europe i Sjeverne Amerike, međutim, investicija izaziva zabrinutost zbog utjecaja na jedinstvenu prirodu.

Luka je projektirana za prihvat 800 ljudi na sat, a sljedeće godine se očekuje početak letova za Kanadu i SAD. Predsjednik Zračne luke Grenlanda ističe kako se ovim projektom želi ne samo povećati broj turista, već razviti i druge sektore gospodarstva.

Otok posjetitelje privlači netaknutim prirodnim okolišem, a samo u 2023. posjetilo ga je više od 130.000 turista. U usporedbi s referentnom 2019. godinom, ovo je porast od 46 posto.

Vlada je postavila ambiciozan cilj da turizam do 2035. čini 40 posto vrijednosti izvoza. Kako bi se to postiglo, potrebno je broj gostiju udvostručiti.

Trenutno u izvoznom sektoru Grenlanda dominira ribolov, a njegovo stanovništvo uglavnom sačinjavaju Inuiti. Veći dio je prekriven ledenjacima, dok ljudi uglavnom žive na obali u poprilično teškim uvjetima.

Otok je autonomni teritorij Danske, a zbog klimatskih promjena i otapanja ledenjaka postaje sve pristupačniji.

Zaštita prirode

Ulaganja u turizam, s druge strane, izazivaju zabrinutost stanovnika i stručnjaka koji kao primjer navode Island gdje je povećanje broja turista dovelo do širenja infrastrukture – nauštrb prirode, naravno.

Grenlandska vlada je, međutim, uvela propise za sprječavanje izvoza dobiti od turizma, zahtijevajući da 65 posto dionica u turističkim tvrtkama bude u vlasništvu lokalnog stanovništva. Time se želi osigurati da dobrobiti razvoja turizma osjete mještani.

U početku je bio vidljiv skepticizam oko troškova i ekološkog utjecaja novog aerodroma, ali podrška javnosti je s vremenom rasla. Tvrtke poput Polar Seafood, koja prodaje morske proizvode, u izravnim letovima vidi nove prilike za rast, a Inuk Hostel se već priprema za povećani broj gostiju.

Otvaranje novog međunarodnog aerodroma u Nuuku nedvojbeno će svoriti nove poslovne prilike.

Kasnije ove godine planirano je pokretanje veza iz još dva danska grada te također iz Kanade i SAD-a. Značajno je i da će do 2026. biti izgrađene nove zračne luke u gradovima Ilulissat i Qaqortoq.

Studije pokazuju da je turizam odgovoran za oko osam posto globalnih emisija stakleničkih plinova, a većina se pripisuje zrakoplovima i brodovima koji prevoze turiste iz bogatih zemalja.

To je posebna briga za Ilulissat i Qaqortoq, popularna udaljena mjesta za istraživanje fjordova. Međutim, grenlandska vlada ima u planu zakon koji bi štitio prirodu.

Predloženi zakon koristio bi sustav zoniranja čime bi se ograničio pristup određenim područjima: zelene zone bile bi dostupne svim turistima, žute bi imale ograničenja, a crvene bi zabranile pristup svim turoperatorima.

Udruga operatera ekspedicijskim krstarenjima Arktikom, međutim, smatra da će zakoni ograničiti posjete nenaseljenih područja, a što je bit ekspedicijskih putovanja, piše portal Morning Brew.

Norveški Svalbard

Svalbard je norveška otočna skupina u Arktičkom oceanu smještena između Grenlanda i Nove zemlje. Veći je dio otočja pod zaštitom (nacionalni parkovi, rezervati prirode).

Unutrašnjost je većim dijelom pokrivena ledenjacima koji mjestimično dopiru do mora, a zbog tople morske struje, obale se ljeti ne zaleđuju. Srednja temperatura u ožujku iznosi od –16 do –22°C, a u srpnju 4 do 6°C.

Arhipelag je značajna atrakcija za ljubitelje prirode nudeći na ekspedicijskim brodovima priliku za istraživanje jednog od posljednjih netaknutih područja u Europi.

Dok brodovi za krstarenje koji plove u regiju općenito nisu veliki kruzeri, njihov broj se posljednjih nekoliko godina značajno povećao. Ekspedicijski brodovi u prosjeku prevoze između 50 i 500 putnika.

Longyearbyen, najsjeverniji grad na svijetu smješten na Svalbardu, povremeno ipak posjećuju veći kruzeri, iako oni rijetko plove u ekološki osjetljivim područjima. Uvođenje strogih mjera od 2025. uključuje ograničenja broja gostiju na kopnu te ograničenja veličina brodova.

Očekuje se kako će ove novosti drastično promijeniti iskustvo krstarenja Arktikom.