Tokom godine svojom ljepotom i pjevom unose radost u naše vrtove, stoga im nemojmo preko zime zaboraviti zahvaliti. Evo savjetia kako pomoći našim pernatim vrtnim susjedima da lakše prezime

Ptice stanarice već milijunima godina uspješno preživljavaju zime bez ljudske pomoći, a zapise o zimskom hranjenju nalazimo tek prije oko 200 godina. Činjenica je da opstanak pojedinih vrsta ptica ne ovisi o zimskom hranjenju. Ptice u prirodi većinom pronalaze dovoljne količine hrane da prežive zimu, naravno, broj ptica koje će doživjeti proljeće ovisi i o tome koliko je zima bila jaka. No, mi smo u posljednjih nekoliko stoljeća drastično promijenili, devastirali ili uništili mnoga prirodna staništa, te su se prirodni izvori hrane za ptice znatno prorijedili.

Tijekom zime, doba gladovanja, s dugotrajnim snježnim pokrivačem i velikim minusima, uspjeh preživljavanja ptica se smanjuje te mnoge ne nalaze dovoljno hrane i ugibaju.
Stoga je odgovor na pitanje, treba li hraniti ptice zimi, DA, svakako bismo trebali hraniti ptice, osobito tijekom oštrih zima.
Zimskim hranjenjem pomažemo pticama pronalazak, barem dijelom, dovoljnih količina hrane te im time uvelike povećavamo šanse za preživljavanje i tijekom najsurovijih zimskih uvjeta.

Vašu pažnju i brigu ptice će kasnije, u proljeće i ljeto, zahvaliti i vratiti uslugu uništavanjem mnogih nametnika u Vašim vrtovima i voćnjacima (potpuno besplatno i bez i jedne kapi otrova), te svojim raznolikim i prekrasnim pjevom koji je neizostavni dio proljetnog ugođaja.

Jer kada ptice pronađu Vaše dvorište kao zimski izvor hrane, mnoge će ostati tu cijelu godinu, odgojiti svoje mladunce i štititi Vaše voće i povrće od svih vrsta nametnika. Jeste li znali da mala sjenica, vrabac…. tijekom perioda odgoja mladunaca pojede nekoliko tisuća crvića, ličinki i ostalih štetočina koje napadaju Vaš voćnjak i povrtnjak?
Zimsko hranjenje ptica pruža odličnu priliku i za promatranje različitih vrsta ptica i njihovog ponašanja iz neposredne blizine. To posebno vrijedi za one koji su se tek nedavno počeli upoznavati s ovim pernatim bićima. Ptice na hranilici nisu odveć plahe, lako ih je promatrati čak i bez dalekozora, s nekoliko metara kroz prozor iz tople sobe.
Vašoj ćete djeci ili unucima bez problema moći pokazati, veliku ili plavetnu sjenicu, češljugara, crvendaća, crnog kosa i njegovu smeđu ženku. Ptičice koje su do sada samo gledali u slikovnicama ili na sličicama „Životinjsko carstvo“ moći će vidjeti „u živo“ u svom vrtu.                                                          
Kada i kako hraniti ptice
Sjenice i druge ptice pjevice u prolazu često se pojave u vrtovima i voćnjacima i tijekom jeseni. Tada ptice pronalaze obilje prirodne hrane (kukce i njihove ličinke, paukove, razne bobičaste plodove i sl.) te ih nije potrebno dodatno hraniti. U našim klimatskim uvjetima zimsko hranjenje ptica potrebno je provoditi od prosinca do veljače, u svim predjelima Hrvatske to razdoblje može biti nešto duže, između studenoga i ožujka, ovisno o jačini zime.

Pticama nemojte dati uvijek iste količine hrane. Kada je zima blaga, ptice relativno lako pronalaze dobar dio svoje prirodne hrane, pa mnoge vrste rijetko ili uopće ne posjećuju hranilice. Sjenice i vrapci će u manjem broju uvijek biti prisutni, a sve dok je zima blaga, hranite ih umjereno. Tijekom oštrih zima s dubokim snijegom i dugotrajnim minusima, ptice iz šuma i s polja u velikom broju zalaze u sela i gradove, u potrazi za hranom. U takvim uvjetima ptice hranite redovito i obilno, po potrebi dnevno više puta napunite hranilice.

Jedan od važnih pravila zimskog hranjenja glasi: ako započinjete hraniti ptice, činite to redovito tokom cijele zime. Naime, mnoge ptice se naviknu na siguran izvor hrane te se vraćaju svaki dan na istu hranilicu cijele zime. Ako naglo prekinete hranjenje, dovest ćete ptice u nezavidnu situaciju: nestankom dotad pouzdanog izvora hrane, mnoge ptice neće uspjeti na vrijeme pronaći drugo kvalitetno hranilište tijekom kratkih zimskih dana, te dio njih neće preživjeti iduću noć.

Ovakva situacija je posebno opasna za vrijeme velikih hladnoća i dubokog snijega. Hranilice je najbolje napuniti navečer jer prve ptice stižu već u zoru.
Dakle da pojednostavnimo, ptice hranite kada zapadne snijeg ili tijekom većih minusa (od -5) kada one ne mogu same pronaći hranu ili je ona zamrznuta.
Ako jednom započnete sa prehranom morate biti dosljedni i hraniti ptice do kraja snijega ili jake studeni.
No, vjerujemo kada prvi puta vidite to gladno klupko raznobojnog perja na hranilici i koliko im ta Vaša hranilica znači, nećete imati srca ne dati im ponovno hranu.

Moramo Vas i upozoriti da opasnost pticama na hranilici predstavljaju domaće mačke koje vrlo rado i često uspješno love male pjevice zaokupljene traženjem hrane. Osobito su ugrožene zebe i druge ptice koje većinu svog vremena provode hraneći se na zemlji ili snijegu. Stoga nikad nemojte hranilicu staviti neposredno uz gusto grmlje, visoki korov i slična mjesta odakle mačke mogu vrebati plijen.

Na mjestima gdje ima puno mačaka, uopće ne hraniti ptice na zemlji, već samo na dolje opisanim hranilicama.
Gdje hraniti ptice?
Svi koji žive na selu ili gradskom naselju mogu hraniti ptice u svom vrtu, dvorištu ili voćnjaku. Zimsko hranjenje ptica se može iskoristiti i u edukativne svrhe: postavljanjem hranilica u vrtove škola i vrtića, djeca se već od najranije dobi mogu upoznavati s pticama i razvijati određenu povezanost s prirodom. Parkovi uvijek privlače mnoštvo ptica, te uz dogovor s lokalnom samoupravom ovdje također možemo postaviti hranilicu. Ako živite u blizini, možete i sami donositi hranu ili pak zamoliti općinu za potporu.
Postavlja se pitanje, što je s onima koji žive u stambenoj zgradi, nemaju vlastiti vrt, ali bi ipak željeli zimi pomoći pticama? Ni oni se ne moraju odreći doživljaja i ugodnog osjećaja koji pruža hranjenje ptica!

Naime, većina stanova ima vlastiti balkon koji često gleda na manji ili veći park ili drvored. Ako živite u takvom stanu (do 3 kata), jednostavnu hranilicu ili obični plastični tanjurić možete pričvrstiti na vanjski rub balkona, te ih napuniti hranom. Neke vrste hrane, hranjive lojne kuglice ili boce sa sjemenjem, možete pomoću kuke ili niti objesiti na balkon. Ptice će vrlo brzo otkriti ovaj novi izvor hrane te će biti redoviti gosti Vašeg balkona.

Ako živite u blizini rijeke ili jezera, možete hraniti ptice močvarice koje zimu provode na tim vodenim površinama. Labudovi, divlje patke i galebovi rado će prihvatiti Vašu pomoć.
Kakvu hranilicu odabrati?
U mnogim trgovačkim centrima možete pronaći različite hranilice za ptice, izrađene od drveta ili plastike. Neke su dobre i pogodne, ali ima i onih, previše ukrašenih i raznobojnih, koje ptice teško prihvaćaju jer ih se boje.
Međutim, i sami možete kod kuće izraditi jednostavne hranilice, uz minimalni napor i trošak. Trebate svega nekoliko daski, letvi i čavle. Uz malo troškova izrada hranilice može biti i dobra zabava za cijelu obitelj.
Evo uputa za izradu jednostavnih i praktičnih hranilica:
Univerzalnu hranilicu možete napraviti ako komad daske veličine oko 20×30 cm pričvrstite na drveni stup (zabijen u zemlju) visine 1,5 m. Na rubove daske pričvrstite tanke letvice kako hrana ne bi pala na zemlju. Uz pomoć još četiri kratkih letvica i komad daske možete napraviti i krov koji štiti hranu od kiše ili snijega.
Ako tri komada daske veličine oko 20×30 cm spojite čavlima u oblik krova kuće (presjek je trokut), dobit ćete vrlo praktičnu hranilicu koju pomoću konopa ili kabla možete objesiti na granu nekog stabla na visinu 2-3 m.
Na najlakši i najbrži način napraviti ćete hranilicu ako u donji dio plastične boce od 2 litre izrežete otvor veličine šake te ispod otvora provučete komad grančice na koju ptice mogu sletjeti.
Nije uvijek nužno hranu za ptice stavljati u hranilicu. Možete ju posuti na zemlju, beton ili snijeg, ili pak na vanjski rub prozora kuće ili na otvorenu terasu. Određene tipove hrane možete objesiti na stabla ili grmove (viseća hrana).

Na hranilice dolazi niz vrsta malih pjevica s različitim ponašanjem i ekološkim zahtjevima, stoga ih hranite na više razina: na zemlji, na grmovima i na stablima. Određene vrste, kao zebe i kosovi najradije traže hranu na zemlji; druge, kao sjenice, kreću se većinom u krošnji stabala, dok npr. palčić i crvendać nerado napuštaju gusto grmlje.

Naravno, ptice su vrlo snalažljive i po potrebi mogu posjećivati bilo koji tip hranilice, gdje god ona bila. Izuzetak čini hrana koja visi obješena o nit. Takav izvor hrane je isključivo dostupan sjenicama koje imaju vrlo razvijene akrobatske sposobnosti.
Čime hraniti ptice?
Hrana koja se zimi daje pticama može se podijeliti u četiri osnovne skupine:
Razne sjemenke bogate uljima, među kojima je najvažniji neprženi i nesoljeni, crni ili šareni suncokret (općenito najvažnija i osnovna hrana za ptice), ali su za hranjenje pogodne i sirove sjemenke bundeve, orah, lješnjak, nesoljeni kikiriki, te smjesa sitnih sjemenki (prodaje se kao hrana za kanarince ili srednje velike papige). Žitarice, kukuruz i riža također su pogodna hrana za neke vrste ptica.
Životinjske masti: goveđi loj (u obliku kuglica pomiješanih s raznim sjemenkama, dostupne u trgovačkim centrima) i nesoljeno svinjsko salo (bijeli masni dio bez mesa).
Razno svježe ili sušeno voće, među kojima je svakako najvažnija jabuka, ali je vrlo korisna i sušena smokva te kokosov orah.
Ostaci iz kuhinje: kuhana riža, tijesto, kuhani kukuruz, zeleno povrće i ostaci voća koji su natruli pa ih mislite baciti u smeće.
Hranite ptice istovremeno svim tipovima hrane kako biste zadovoljili ekološke potrebe različitih vrsta ptica. Nikako nemojte hraniti kruhom jer ga ptice ne mogu probaviti, te od njega obole i uginu.

Većinu hrane za ptice ne morate kupovati, imate ga u kućanstvu, osobito ako živite na selu ili prigradskim naseljima. Dio hrane se baca u kućni otpad, a izvrsno je iskoristiv za prehranu ptica.
Ostatak možete kupiti u trgovačkim centrima, na tržnici, u mesnici ili u prodavaonici hrane za kućne ljubimce.
Nažalost, nije uvijek lako doći do najvažnije hrane za ptice, to je suncokret. Moguće ga je kupiti od lokalnih proizvođača, u poljoprivrednim apotekama ili u prodavaonici hrane za kućne ljubimce.
U svakom slučaju, najuputnije ga je na vrijeme naručiti od lokalnih proizvođača (suncokret se bere većinom u rujnu), kako biste spremno dočekali sezonu hranjenja i naravno manje će koštati nego hrana kupljena u prodavaonicama.
Koje ptice dolaze na hranilicu?
Slijedi popis najčešćih vrsta ptica (u zagradi njihovo znanstveno, latinsko ime) koje možete očekivati na hranilici, uz opis hrane koju im možete ponuditi. Ptice su svrstane u nekoliko osnovnih skupina na temelju njihove zimske prehrane:
Ptice koje se hrane sjemenkama (zebe, vrapci, strnadice, gugutka)
Najradije se hrane šećući se po tlu ili na snijegu, ali će zebe i vrapci posjećivati sve vrste hranilica. Hranite ih sjemenkama suncokreta te miješanim sitnim sjemenkama (hrana za kanarince), a možete dodati i malo kukuruza i pšenice (ovo zadnje osobito vole gugutke i golubovi). Hranu možete posuti na golu zemlju, na beton ili na snijeg, na balkon, na vanjski rub prozora ili staviti u bilo koji tip gore navedenih hranilica.
Najčešće vrste iz ove skupine su: zeba (Fringilla coelebs), sjeverna zeba (Fringilla montifringilla), zelendur (Carduelis chloris), češljugar (Carduelis carduelis), batokljun (Coccothraustes coccothraustes), vrabac pokućar (Passer domesticus), poljski vrabac (Passer montanus), gugutka (Streptopelia decaocto)…

Ptice koje se hrane na drveću (sjenice, djetlići, žune, brgljez)
Ove ptice hranu najradije traže na deblu i granama drveća i voćki. Za sjenice i brgljeza osnovna hrana su sjemenke suncokreta koje im možete ponuditi u bilo kojem tipu navedenih hranilica (po potrebi pokupit će ih i sa zemlje). Sjenice nisu izbirljive ptice, prihvatit će gotovo svaki tip hrane. Na grane drveća im možete objesiti komad svinjskog sala i kuglice goveđeg loja (mogu se kupiti gotove kuglice pomiješane sjemenkama).

Također će prihvatiti očišćeni lješnjak, orah i nesoljeni kikiriki, a omiljena hrana im je i kokosov orah koji ste prethodno prepolovili i pomoću konca objesili na granu. Viseća hrana dostupna je samo sjenicama (zaštita od često agresivnih vrabaca), stoga za brgljeze, djetliće i žune komade svinjskog sala trebate pričvrstiti neposredno na deblje grane ili ih utisnuti u pukotine na deblu. Ove ptice također vole lješnjake i orahe, a jakim kljunovima mogu ih i otvoriti.
Najčešće vrste iz ove skupine su: velika sjenica (Parus major), plavetna sjenica (Parus caeruleus), crnoglava sjenica (Parus palustris), brgljez (Sitta europaea), veliki djetlić (Dendrocopos major)…

Ptice koje se hrane voćem (kos, drozdovi, čvorak)
Ove se ptice najradije hrane na tlu pa im na plastični tanjurić, na zemlju ili na utabani snijeg stavite manje komade jabuke, kruške, šljive ili grožđe. Jabuka je zimi najlakše dostupno voće i osnovna hrana za ove ptice. Ako je u okolici puno mačaka, jabuke možete pričvrstiti ili nabosti na grane drveća, ptice će ih ubrzo pronaći.

Polovice jabuka, krušaka i sličnog voća možete i nanizati na deblju špagu i izvjesiti na granu ili gredu od kuće. Po potrebi hranit će se i komadima svinjskog sala.
Ako imate voćke u vrtu, ostavite u jesen dio jabuka na stablu za koseve i drozdove. Pored voća ove se ptice rado hrane i bobičastim plodovima raznih grmova i drugih biljaka (kalina, divlja ruža (šipak), glog, trnina, vatreni trn, peterolisna lozica, bršljan).

Sadnjom makar jedne takve biljke u vrt, puno ćete pomoći kosu i drozdovima tijekom zime (osim toga, ovi su grmovi i vrlo dekorativne ukrasne biljke te pružaju odlično mjesto za izgradnju gnijezda mnogim vrstama ptica tijekom proljeća). Kosu i drozdovima možete pomoći na još jedan jednostavan način: uklanjanjem snijega s nekoliko kvadratnih metara u vrtu, ptice će moći tražiti među trulim lišćem i u gornjem rahlom sloju zemlje kukce, paukove i puževe koji se tamo skrivaju tijekom zime.
Najčešće vrste iz ove skupine su: kos (Turdus merula) i drozd bravenjak (Turdus pilaris), a rjeđe se pojavljuju: čvorak (Sturnus vulgaris), mali drozd (Turdus iliacus) i drozd cikelj (Turdus philomelos)…
Ptice koje se hrane na tlu i niskom grmlju (crvendać, palčić i drugi)
Među pticama koje se rjeđe susreću kod hranilice su crvendać (Erithacus rubecula) i palčić (Troglodytes troglodytes), u malom broju redovito prezime u našim vrtovima i parkovima. Vrlo su skrovite, kreću se u gustom šipražju i grmovima, tujama i smrekama, te se rijetko viđaju, nikad ne izlaze na otvoreno kao npr. sjenice ili vrapci.

Hranu traže nisko u grmovima i na zemlji među lišćem. Nisu izbirljivi, prihvatit će razne tipove hrane (osim sjemenki): komadiće svinjskog sala, sušene smokve, komadiće jabuke, kruti maslac, kuhano povrće, rižu, kukuruz šećerac. Zbog opasnosti od mačaka hranu im nemojte stavljati na zemlju, već ju pričvrstite na grane grmova na visini oko jednog metra.
U posljednjih nekoliko godina sve češće kod nas prezime: mrka crvenrepka (Phoenicurus ochruros), sivi popić (Prunella modularis) i crnokapa grmuša (Sylvia atricapilla).
Prihvatit će istu hranu kao crvendać i palčić. Poput kosa i drozdova, sve navedene pjevice rado će jesti i različite bobičaste plodove.

Ptice močvarice (labudovi, patke, liske, galebovi)
Ptice močvarice koje zimu provode na rijekama i jezerima uglavnom bez problema nalaze prirodnu hranu (galebovi se hrane i na smetlištima), ali tijekom vrlo hladnih zima s ledom i snijegom, dobro će im doći Vaša pomoć. Odnesite im kukuruz i razne žitarice, ostatke salate, zelja, kelja ili blitve. Ostavite uz obalu ili u plitkoj vodi i iz udaljenosti promatrajte sa svojom obitelji njihovu gozbu. Nikako ih nemojte hraniti kruhom!

Kako riješiti probleme s vrapcima?
Vrapci su sveprisutni oko zimskih hranilica, osobito vrabac pokućar koji se ponekad pojavi u većem jatu, no čest je i poljski vrabac. Vrabac pokućar je veći i snažniji od većine ostalih ptica pjevica na hranilici (izuzetak je batokljun) te je brojniji i često ne dopušta manjim pticama, npr. sjenicama, da slete na hranilicu.
Ove neugodnosti možete izbjeći na nekoliko načina. Ako na zemlju ili snijeg posipate smjesu sjemenki, vrapci će se uvijek radije hraniti ovdje, nego na hranilicama i tako neće smetati sjenicama. Viseća hrana, već spomenuta u gornjem tekstu, dostupna je samo sjenicama pa im vrapci i zebe neće smetati.
Obje vrste vrabaca su zakonom zaštićene, nemojte ih tjerati ili ih oštetiti na bilo koji način. Budite s njima strpljivi i koristite gore navedene načine hranjenja, tako ni jedna ptica neće ostati gladna na Vašoj hranilici. Imajte na umu da vrapci svoje ptiće hrane kukcima, te stoga od proljeća do jeseni unište mnoštvo kukaca i gusjenica u Vašem vrtu ili voćnjaku, među njima i mnoge štetnike.
Ptice moraju piti
Pored hrane, pticama je važno i redovito piti i kupati se. Najčešće nemaju problema s nalaženjem vode tijekom zime. Ako je vrijeme blago i kišovito, ptice nalaze posvuda plitke lokve gdje mogu utažiti žeđ i očistiti perje. U suprotnom slučaju, kada zahladi i padne snijeg, ptice se snalaze tako da jedu male količine snijega i na taj način si osiguraju potrebnu vodu.

Problem nastupa kada je zima vrlo hladna (sve lokve se zamrznu) i suha, bez kiše ili snijega. Na sreću, takvi periodi ne traju dugo, ali pticama veoma otežavaju pronalazak vode.
Tijekom takvog razdoblja puno ćete pomoći pticama ako u blizini hranilice postavite pojilicu. To može biti mlakom vodom napunjena plastična ili metalna zdjela, tanjurić ili podmetač za ukrasne biljke, postavljeno na zemlju, panj, drveni stup ili na terasu.

Ptice će vrlo brzo otkriti takve pojilice i redovito ih posjećivati, piti i kupati se u njima. Voda se u roku od nekoliko sati potpuno smrzne, potrebno ju je dnevno u više navrata mijenjati.