U studiji objavljenoj nedavno u "European Heart Journal" Europskog kardiološkog društva, tim međunarodnih istraživača proučio je više od 13.000 pacijenata u 32 zemlje, koji su pretrpjeli moždani udar, u sklopu studije Interstroke.

Koristeći "pristup križanja slučajeva", tim je nastojao utvrditi je li okidač unutar jednog sata od pojave simptoma povezan s akutnim moždanim udarom, u odnosu na isto razdoblje prethodnog dana, piše Fox News.

Analiza okidača

"Prevencija moždanog udara prioritet je za liječnike, a usprkos napretku i dalje je teško predvidjeti kada će se moždani udar dogoditi. Mnoga istraživanja su se usredotočila na srednjoročne do dugoročne rizike, kao što su hipertenzija, pretilost ili pušenje. Naša studija imala je za cilj sagledati akutne rizike koji mogu djelovati kao okidači", rekao je u izjavi glavni istraživač i profesor Andrew Smyth s Nacionalnog sveučilišta u Galwayu u Irskoj.

Istraživanje je analiziralo obrasce kod pacijenata koji su pretrpjeli ishemijski moždani udar i rjeđe intracerebralno krvarenje. Jedan od jedanaest preživjelih doživio je epizodu ljutnje ili uzrujanosti unutar jednog sata prije toga, a globalna studija Interstroke otkrila je da je jedan od 20 pacijenata bio pod teškim fizičkim naporima.

Bijes, emocionalna uznemirenost i teški fizički napor

Prikupljeni podaci sugeriraju da je bijes ili emocionalna uznemirenost povezana s oko 30-postotnim povećanjem rizika od moždanog udara tijekom jednog sata nakon epizode – s još i većim povećanjem ako pacijent nije imao povijest depresije i veće šanse za one s nižom razinom obrazovanja. Teški fizički napori povezani su s oko 60-postotnim povećanjem rizika od intracerebralnog krvarenja, rijetkog oblika moždanog udara koji uzrokuje krvarenje u mozgu.

Žene i pretili su u većem riziku

Zabilježen je veći porast za žene u odnosu na muškarce i manji rizik za one s normalnim indeksom tjelesne mase.

"Akutna ljutnja ili emocionalna uznemirenost bila je povezana s nastankom svih vrsta moždanih udara, ishemijskog moždanog udara i intercerebralnog krvarenja, dok je akutni teški fizički napor bio povezan samo s intracerebralnim krvarenjem", napisali su autori.

"Studija je također zaključila da nije došlo do povećanja s izloženošću okidačima bijesa i teškog fizičkog napora", rekao je Smythe.

Preporuke za stil života kao prevencija

Također su utvrdili da nije bilo modificirajućeg učinka prema regiji u kojoj se živi, prethodnim problema s kardiovaskularnim bolestima, čimbenicima rizika, lijekovima za srce, vremenu ili danu pojave simptoma. Koautorica i konzultantica Sveučilišnih bolnica u Galwayu i liječnica za moždani udar dr. Michelle Canavan rekla je da bi ljudi trebali voditi računa o mentalnom i fizičkom zdravlju u svim dobima života, ali je dodala da je "također važno da neki ljudi izbjegavaju teške fizičke napore, osobito ako su u visokom riziku od kardiovaskularnih bolesti, uz usvajanje zdravog načina života i redovitog vježbanja."