Povodom Europskog dana antibiotika 18. studenoga i Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnim lijekovima, koji traje do 24. studenoga, kampanja "Pitajte znanost - pitajte doktora" skreće pozornost na nepravilnu i pretjeranu upotrebu antibiotika i antimikrobnih sredstava

Naime, suočeni smo s globalnim problemom – otpornošću na antimikrobne lijekove. To također uključuje otpornost bakterija na antibiotike, koja već uzrokuje 700 000 smrtnih slučajeva godišnje. Do 2050. godine, struka predviđa i do 10 milijuna ovakvih smrti godišnje.

Rezistencija na antimikrobne lijekove (AMR) već dovodi do povećane smrtnosti i može utjecati na svakoga od nas. AMR godišnje uzrokuje 700 000 smrti diljem svijeta. Ako se ovaj problem ne riješi, kako na državnoj, tako i na individualnoj razini, ta bi brojka do 2050. godine mogla skočiti na 10 milijuna smrtnih slučajeva godišnje. To je više od trenutnog broja smrtnih slučajeva uzrokovanih rakom.

Najčešće zablude o antibioticima

Bez obzira na stope antimikrobne rezistencije u pojedinim zemljama, rezistencija na antimikrobne lijekove postaje ključni globalni izazov. Zbog prekomjerne i neodgovarajuće uporabe antibiotika te loše prevencije i kontrole infekcija, sve je više bakterija otpornih na antibiotike. Antibiotici uništavaju osjetljive bakterije, ali rezistentne bakterije, s druge strane, nastavljaju rasti i razmnožavati se kada su izložene antibioticima. Na taj način se šire i uzrokuju infekcije čak i kod ljudi koji nisu uzimali antibiotike.

„Antimikrobne lijekove potrebno je uzimati samo onda kada je to indicirano. Zato ih trebaju propisivati samo liječnici koji imaju iskustva u postavljanju dijagnoze i liječenju određenih bolesti, a koji su svjesni svih njihovih željenih, ali i neželjenih učinaka. Antibiotike nikada nije suvišno i prečesto davati ako su opravdano primijenjeni. Na žalost, nekada se antibiotici primjenjuju bez pravog razloga, bez opravdane indikacije, pa tada nije opravdana ni njihova primjena. Česta i opravdana, a osobito neopravdana, primjena antibiotika povećava vjerojatnost pojave nuspojava, a danas je to najčešće razvoj rezistencije bakterija na antibiotike što otežava i otežavat će sve više u budućnosti uspješno liječenje zaraznih bolesti“, objašnjava doc. dr. sc. Rok Čivljak iz Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, i zaključuje: „Neopravdana primjena antibiotika najčešće proizlazi iz neutemeljenih mišljenja da antibiotici mogu „spriječiti“ pojavu bakterijske infekcije, da djeluju i na viruse, da je bolje što ih se dulje uzima i sl. Također, mnogi nisu svjesni njihovih neželjenih učinaka: alergijskih reakcija, nuspojava koje zahvaćaju dišni sustav (kašalj, bronhospazam, plućni infiltrati), gastrointestinalni sustav (mučnina, povraćanje, proljev, postantimikrobna bolest uzrokovana bakterijom Clostridioides difficile), živčani sustav (glavobolja, poremećaji svijesti), urogenitalni sustav (oštećenje bubrega, hematurija), sve do rijetkih, ali teških nuspojava koje mogu završiti i smrtnim ishodom.“

Antibiotik protiv prehlade ne, protiv bakterijske infekcije da

Istina je, međutim, da u nekim slučajevima liječnik propisuje antibiotik čak i kada se zarazimo virusom, što je i jedan od glavnih razloga za zbunjenost ljudi. No, treba napomenuti da se antibiotici ne propisuju radi uništenja virusa, već zbog mogućeg razvoja sekundarne bakterijske infekcije, što može biti jedna od posljedica virusne infekcije. Ili kao što kaže doc. dr. sc. Čivljak: “Ponekad liječnici znaju ili pretpostavljaju da se ne radi o bakterijskoj infekciji, ali ipak propišu antibiotik jer se boje progresije bolesti (često je to slučaj pred kraj tjedna kada ne postoji mogućnost svakodnevnog praćenja bolesnika), ili pak kad misle da se radi o virusnoj bolesti, ali primjenom antibiotika žele spriječiti bakterijske komplikacije. Ponekad popuste pod pritiskom bolesnika i njegove pratnje (npr. u slučaju bolesnog djeteta i zabrinutih roditelja) koji inzistiraju da se bolesniku propiše antibiotik i u nekim sličnim situacijama.”