U Hrvatskoj uskoro kreće s radom prva tvornica u Europi za proizvodnju proteina iz boba i krumpira

Podaci ankete međunarodne V-oznake iz 18 europskih zemalja pokazali su da su biljni pripravci poput bjelančevina graška, riže ili krumpira izrazito privlačni potrošačima proizvoda sportske hrane, bjelančevina i raznih drugih dodataka prehrani. U uzorku od 18 000 potrošača takvih proizvoda ispitano je i 1000 Hrvata. Stoga ne čudi da bi krajem ove godine svoje proizvode trebala ponuditi tržištu hrvatska tvornica NUTRIS tech u blizini Slatine, prva tvornica u Europi za proizvodnju bjelančevina, škroba i vlakana iz boba i krumpira.

Veliko zanimanje potrošača pokazuju i rezultati istraživanja jer u odgovorima koje je V-oznaka dobila od čak 180 000 državljana Europske unije, 71 posto ispitanika biljne bjelančevine označilo je kao privlačne, a u velikom postotku označili su i protein riže, krumpira, pšenice, graška, soje, alge i konoplje. Tim podacima potvrdili su da im je biljna verzija proteina draža od najčešćeg proteina na tržištu, onog dobivenog iz sirutke. Nedavno istraživanje dokazalo je da se uz konzumaciju proteina sirutke vežu moguće nuspojave poput osipanja aknama, a konzumacija je u nekim slučajevima povezana i s bolestima jetre te problemima s bubrezima i crijevima.

„Poruka za proizvođače hrane je jasna. Potrošači diljem Europe žele raznovrsne i biljne sastojke u funkcionalnoj sportskoj prehrani”, kaže Renato Pichler, izvršni direktor V-oznake, i dodaje: „Sve veća potražnja potrošača pridonijela je dobroj zastupljenosti megatrenda biljne hrane na tržištu kao alternative mesu i mliječnim proizvodima. Još je puno neiskorištenog potencijala u različitim kategorijama.” 

Osim ovog istraživanja, V-oznaka nedavno je provela još jednu anketu o potrošačima s više od 23 000 ispitanika diljem svijeta. 91 % ispitanika potvrdilo je da pri kupnji proizvoda preferiraju proizvode s certifikatom kao što je V-oznaka, a čak 61 % njih tvrdi da aktivno traže V-oznaku na ambalaži. Udruga Prijatelji životinja zastupnica je V-oznake u Hrvatskoj: „Među ponosnim nositeljima ovog certifikata ukupno je 37 hrvatskih tvrtki s više od 200 proizvoda, među kojima su i sportski dodaci prehrani poput proteina konoplje i sirovih energetskih pločica.”

O popularnosti biljnih bjelančevina govori i činjenica da sve više profesionalnih sportaša otkriva da je prehrana bez životinjskih proizvoda poželjna i ključna za poboljšanje njihovih izvedbi i održavanje vrhunca sportskog uspjeha. Jedan od njih je i osobni trener i nutricionist biljne prehrane Marko Samardžija, koji je prije pet godina iz svoje prehrane izbacio meso, mlijeko i jaja: „U dalekoj prošlosti nutricionisti su vjerovali da biljne bjelančevine imaju manju hranjivu vrijednost od životinjskih. No ta teza odavno je opovrgnuta. Biljni proteini imaju jednaku apsorpciju kao i životinjski, a i masti i ugljikohidrati vrlo lako unose se kroz biljnu hranu. Kilaža i mišićna masa ovise o kalorijama, snu, treningu i unosu, a ne podrijetlu bjelančevina. Osim toga, biljna hrana donosi golemu dobrobit za probavni i krvožilni sustav te smanjuje upalne procese u organizmu, što sportašima i rekreativcima omogućava brži oporavak i manji rizik od ozljede. Štoviše, biljna hrana općenito je zdravija i štiti od najopasnijih bolesti današnjice. Dobra je i za zdravo mršavljenje i za postizanje odlične forme. Nadam se da će navedeno istraživanje potaknuti i ostale sportaše na konzumaciju biljnih dodataka prehrani.”