Mnogi pretpostavljaju da depresija ima jasne simptome. Iako tuga ili povlačenje iz društva mogu biti znakovi depresije, ovo stanje se može manifestirati na puno različitih načina, a često ide uz druge poremećaje mentalnog zdravlja, osobito anksioznost.

"Netko s depresijom može biti razdražljiv ili tjeskoban ili tužan. To su znakovi depresije koji se često spominju", kaže dr. Cory Newman, ravnatelj Centra za kognitivnu terapiju Sveučilišta Pennsylvania.

Odraslima je manje ugodno izraziti neke emocije nego djeci, jer misle da će tako pokazati slabost ili ranjivost, pa ovo stanje ponekad ni nema vidljive simptome. No, osim simptoma, postoji još nekoliko mitova o depresiji za koje morate znati.

Mit: Jasno je kad je netko depresivan

Mnogi s dijagnozom depresije idu u školu ili na posao i samo se doimaju razdražljivima, ističe Newman. Također je moguće da imaju problema s koncentracijom, sporije se kreću i/ili govore. 

"Depresija utječe i na neke motoričke funkcije", upozorava dr. Jocelyn Smith Carter s Odjela za psihologiju Sveučilišta DePaul.

Ključno je uočiti značajne promjene u ponašanju. Osoba može postati beznadnija ili izrazito manje društvena, može početi više piti, jesti ili prestati jesti. Ako primijetite takve promjene, "budite dobar slušatelj i preporučite im da se obrate stručnjaku", poručuje Smith Carter.

Mit: Svi smo ponekad depresivni

Većina nas je barem jednom u životu izjavila: "Uh, tako sam depresivan/na", ali prava depresija je specifična dijagnoza koju će doživjeti otprilike jedna od šest odraslih osoba tijekom svog života. Tuga je emocija koja obično dolazi i odlazi, a klinička depresija je stalna i traje dugo, mjesec dana ili puno više, kaže Newman.

"Klinička depresija obuhvaća niz simptoma koje doživljavate veći dio dana, gotovo svaki dan, barem dva tjedna, a možda ne znate zašto", pojašnjava.

Još neki mogući znakovi depresije su: osjećaj krivnje ili bezvrijednosti, gubitak interesa za aktivnosti koje ste nekad voljeli i/ili suicidalne misli. Postoji i distimija, izlječiv i manje ekstreman oblik trajne depresije. Ona uključuje beznađe, nisko samopoštovanje i umor. 

Mit: Depresija utječe samo na raspoloženje

Depresija može iscrpiti energiju, odraziti se na apetiti te poremetiti san. Također je povezana s nizom tjelesnih simptoma, primjerice migrenama, respiratornim, srčanim i gastrointestinalnim problemima. 

"Vaše mentalno i emocionalno stanje može potaknuti određene fizičke reakcije, i obrnuto", tvrdi Newman. 

Čini se da postoji snažna veza između upale, autoimunih bolesti i depresije. Opsežno dansko istraživanje pokazalo je da je kod pacijenata s autoimunom bolešću 45 posto veća vjerojatnost da će imati poremećaj raspoloženja od onih bez nje. Ako imate loše zdravstveno stanje, vodite računa i o svom mentalnom zdravlju, savjetuje Newman.

Mit: Morate imati snage da prevladate depresiju

Kod depresije nije bitna snaga volje. Ovo stanje je uzrokovano, a i samo uzrokuje, fizičke promjene u tijelu i mozgu. To uključuje ometanje kemikalija koje reguliraju raspoloženje, a oboljeli se ne može tek tako izvući iz depresije. Netko tko ima depresiju uz pomoć terapeuta može naučiti kako se nositi sa simptomima i ovim stanjem.

"Pacijenti nauče preoblikovati način na koji vide stvari, oduprijeti se lošim mislima ili slaviti mala postignuća. Zbog toga se osjećaju bolje i izbjegavaju odustati od sebe", dodaje Newman.

Depresija se ponekad mora liječiti lijekovima za raspoloženje i san.

Mit: Depresiju je teško liječiti

Carter kaže da je depresija zapravo jedna od najjednostavnijih mentalnih bolesti za liječenje. Razlog tomu je što je jedan od najistraženijih poremećaja, ali škakljiv dio je pristanak na tretman, kao i rješavanje stanja poput anksioznosti, PTSP-a i zlouporabe supstanci. Uz terapiju i lijekove do 70 posto ljudi s teškom depresijom pokazuje poboljšanje. Važno je ne čekati, već potražiti i dobiti pomoć što prije. Što prije započne liječenje, to je učinkovitije, kažu iz Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje.