Riječ je o nesposobnosti odraslih da se prisjete detalja ili cjelovitih događaja koji su im se dogodili prije četvrte godine života, a razloga je više

Iako se prema stručnjacima naše osobnosti oblikuju još u najranijem djetinjstvu, malo ljudi ima ikakva sjećanja iz prvih godina života. Naime kako odrastamo, zaboravljamo ljude, događaje i mjesta s kojima smo se u djetinjstvu susretali, a razlog tome je, piše portal Bright Side, fenomen zvan 'dječja amnezija'.

Riječ je o nesposobnosti odraslih da se prisjete detalja ili cjelovitih događaja koji su im se dogodili prije četvrte godine života, a jedna od teorija kaže kako se dječja amnezija javlja zbog nemogućnosti govora u prvim godinama života.

Naime kad 'dohvatimo' neku uspomenu, riječima ćemo ju u glavi opisati i tako zapamtiti. No budući da malo dijete smisleno ne priča negdje do druge godine života, nije u stanju ni stvoriti pravo sjećanje. Osim ovog, neka istraživanja tvrde i da dio razloga za amneziju leži u razvoju našeg mozga koji, dok je zauzet s tvorbom novih stanica ne pohranjuje dugoročne uspomene te još nema takozvano 'epizodno pamćenje'. Zbog toga često imamo općenite uspomene na rano djetinjstvo, npr. na park u koji smo često išli, ali se nećemo sjećati mnogih detalja.

Naši roditelji također utječu na način na koji se prisjećamo određenih događaja. Jedno istraživanje tako pokazuje da se djeca različito sjećaju istog događaja nakon što su o njemu razgovarali s roditeljima pa im treba pomagati da zadrže što više dobih sjećanja i da ih pravilno sebi protumače.