Sreća, tuga, zavist, zadovoljstvo, ljubav, strah, ljubomora, nada... Sve su to osjećaji koje smo barem jednom i sami doživjeli, a jednako ih tako možemo opaziti i kod drugih. No jeste li se ikada zapitali što se događa u našem tijelu prilikom stvaranja određenog osjećaja? Koji su organi aktivni prilikom jedne, a koji prilikom druge emocije?

Upravo su na ta pitanja dali odgovor rezultati najnovijeg istraživanja finskih znanstvenika. Lauri Nummenmaa, Riitta Hari, Jari K. Hietanen i Enrico Glerean objavili su svoj rad pod nazivom „Karta subjektivnih osjećaja“ i došli do zanimljivih zaključaka.

Istraživanje su proveli na 1026 ispitanika koji su ispunjavali upitnik podijeljen u tri dijela. U prvom su dijelu svakom od stotinu navedenih osjećaja morali odrediti jačinu u smislu promjena u tijelu koje su iskusili. Drugi je dio podrazumijevao subjektivnu identifikaciju sličnih osjećaja, dok je treći, ujedno i najvažniji, bio usmjeren na njihov pokušaj lociranja određenog osjećaja u našem tijelu.

Nakon što su prikupili sve ispunjene upitnike, znanstvenici su istražili neuralne sličnosti među osjećajima koje su ispitanici grupirali i istaknuli ih kao slične. To je rezultiralo podjelom na pet skupina osjećaja prisutnih kod ljudi.

Prvu čine pozitivne emocije poput sreće, ljubavi, ponosa i empatije, negativne uključuju ljutnju, strah, sram i usamljenost; razmišljanje, sanjarenje i sjećanje uvrstili su u kognitivne procese; bol, stalno nakašljavanje i svrbež svrstali su pod somatska stanja i bolesti, dok su glad i žeđ okarakterizirali kao homeostatička stanja.

Takva im je podjela omogućila da točno lociraju gdje se u tijelu događa promjena prilikom doživljavanja bilo kojeg od navedenih osjećaja.

Uz pomoć prikaza temperature tijela čovjeka prilikom određenog osjećaja došli su do zaključka kako se, primjerice, osjećaji poput opuštenosti, ljubavi ili depresije prisutni u cijelom tijelu, dok se ljutnja, sram i anksioznost manifestiraju u području čitavog trupa i glave.

S druge strane, određena somatska stanja poput bolova vezana su uz onaj dio tijela koji nas i boli u danom trenutku, a slično je i s kognitivnim procesima poput sanjarenja i razmišljanja tijekom kojih je aktivan samo predio glave.

Kao stanovnicima Finske, jedne od najsretnijih zemalja na svijetu, spomenutim je znanstvenicima bilo važno ovim istraživanjem saznati što razlikuje sretne ljude od onih manje sretnih, kao i to utječu li osjećaji zaista na naše cjelokupno zdravlje.

Svojim su radom dokazali da je između osjećaja i promjena u tijelu doista neraskidiva veza, ali nam i omogućili da, sada kad smo upoznati s tim podacima, lakše kontroliramo svoje osjećaje i tako utječemo na zdravlje čitavog organizma.

Zadovoljna.hr