zdrava prehrana
Savršena formula za doručak koji skida kilograme
Doručak je stvarno važan obrok, jer vas treba probuditi i dati vam dovoljno energije da izdržite jutro, pa treba dobro razmisliti što i koliko pojesti.
Pravo vrijeme za doručak je 30 do 60 minuta nakon buđenja. Ako niste oduševljeni idejom velikog obroka nakon buđenja, podijelite doručak na dva dijela - nešto lagano nakon buđenja i veći zalogaj sat, sat i pol kasnije.
No, kako odlučiti što jesti? Evo dobitne formule:
Kalorije - ciljajte na raspon između 300 i 400 kalorija. Ako pokušavate izgubiti težinu, držite se raspona od 300 do 350, a ako pokušavate održavati željenu težinu, pucajte na približno 350 do 400 kalorija.
Masti - 10 do 15 grama, što je oko 30 do 35 posto ukupnih kalorija za doručak. Umjesto zasićenih masti poput slanine i sira, radije unosite maslinovo ulje, orašaste plodove i sjemenke.
Proteini - oko 15 do 20 posto vaše količine kalorija za doručak trebali bi biti proteini, što je oko 13 do 20 grama. Unošenje dovoljno proteina za doručak je važno za održavanje zadovoljstva i osjećaja sitosti tijekom cijelog jutra. Studije su pokazale da unos barem 20 grama proteina za doručak, pomaže kod gubitka kilograma. Jaja, mliječni proizvodi, sojino mlijeko, proteinski prah, orasi i sjemenki, te cjelovite žitarice bogati su izvori proteina.
Šećeri - ako pratite jednadžbu za ugljikohidrate, ne morate brinuti o prevelikom unosu šećera, pogotovo ako jedete kombinaciju hrane poput voća, cjelovitih žitarica i mliječnih proizvoda. No, broj koji se mora imati na umu, je 36 grama ili manje. A kad je u pitanju dodani šećer, pokušajte ne prekoračiti šest grama - to je oko 1,5 čajna žličica bilo kojeg sladila (bijeli šećer, smeđi šećer, javorov sirup, med).
Ugljikohidrati - oko 45 do 55 posto vaših kalorija za doručak trebalo bi biti posvećeno ugljikohidratima, što je oko 40 do 55 grama ugljikohidrata. Preskočite slatku i pretjerano obrađenu hranu ili namirnice od bijelog brašna i odaberite cjelovite žitarice, voće i povrće.
Vlakna - cilj je oko 25 posto preporučenog dnevnog unosa koji je 25 grama dnevno. To je oko šest grama, ali je u redu ići iznad toga, sve dok to ne smeta vašem probavnom sustavu. Bobice, kruške, jabuke, zelje, orasi, sjemenke i cjelovite žitarice mogu vam pomoći da postignete taj cilj.
Vezane vijesti
-
Vegani su rijetko pretili i imaju manji rizik od nekih bolesti, ali moraju biti svjesni ove opasnosti.
-
Kad odrasteš, imaš slobodu jesti što želiš i kad poželiš. Ali važno je biti svjestan kako određena hrana utječe na naš organizam. Tijelo se s godinama mijenja i mršavljenje te očuvanje zdravlja postaje sve izazovnije.
-
Kad se prehladite, a imunološki sustav vam oslabi, vrlo vjerojatno ćete posegnuti za čašom soka od cijeđene naranče. Ovo voće se, s drugim agrumima, reklamira kao bogato vitaminom C, jednim od najvažnijih vitamina.
-
Jesen je u punom jeku i, kao što se naš izbor garderobe mijenja s godišnjim dobima, tako bi se trebala mijenjati i naša prehrana. Kako temperature padaju, tijelo trebamo hraniti i zagrijavati iznutra.
Izdvojeno
-
Hrvatski košarkaški reprezentativac Mario Hezonja, kojeg je u srijedu Euroliga kaznila s 8.000 eura zbog "nepoštivanja sudaca", odgovorio je da je ta organizacija hrabra kada treba kažnjavati, a da istovremeno odbija rješavati ozbiljne probleme u europskoj košarci.
-
Kakvo nas vrijeme očekuje danas i sutra u Dalmaciji?
-
Plesni odjel Glazbene škole Blagoje Bersa Zadar poziva vas na predstavu Na krilima baštine, koja će se održati 12. prosinca 2024. godine u 19 sati na pozornici HNK Zadar.
-
U župnoj dvorani župe sv. Anselma u Ninu predstavljena je monografija „Ecclesia Nonensis - O prošlosti Ninske biskupije“ urednika izv. prof. dr. sc. Zdenka Dundovića, u izdanju Sveučilišta u Zadru.
Reci što misliš!