u hrvatskoj ostalo manje od deset videoteka
Posljednje dvije zagrebačke videoteke imaju oko tisuću aktivnih članova
U Zagrebu, je nekada bilo više od 400 videoteka, danas su samo dvije. Radi se o videotekama "Pauk", jednoj u Ozaljskoj i drugoj u Horvaćanskoj, koje vode Marko Jantol i Boris Tomić.
Navodeći da su videoteke bile dobar posao do prije desetak godina, kada je svaki zagrebački kvart imao najmanje po jednu, Jantol je rekao kako sa svojim kolegom želi pokazati da posao s videotekama ima budućnost.
"Ovisi kakve su vam ambicije. Ni kolegi Borisu niti meni one nisu da napravimo neki veliki biznis, već toliko da opstanemo, radimo i uspijemo se pokriti", rekao je u razgovoru za Hinu.
Članovi su i stari i mladi, a najviše posuđuju nove hitove, klasike i horore
"Ako se trudite i radite ono što volite, onda morate uspjeti", naglasio je Jantol koji u svojoj videoteci ima oko deset tisuća filmova. Pojasnio je i da, iako danas skoro svi kod kuće imaju MaxTV, Iskon ili druge televizijske operatere, ljudi i dalje vole doći u videoteku i izabrati film, popričati s njim o filmu koji žele posuditi ili za preporuku pitati drugog člana videoteke.
Istaknuo je kako najviše članova voli gledati horor filmove, koji najbolje idu uz klasike i nove filmove. "Imamo oko 500 horor filmova i na toj polici zna biti najveća gužva", kazao je.
Filmofili padnu u nesvijest kada vide klasike koji se više nigdje ne mogu nabaviti
Korisnici obično idu pogledati policu s novim filmovima, ali ima i filmofila koji, kako kaže, 'padnu u nesvijest' kada dođu do police na kojoj su smješteni filmski klasici i koji se ne mogu više nigdje vidjeti ili nabaviti jer ih više nema u prodaji niti se puštaju na televizijama.
Najviše se posuđuju najnoviji filmovi jer na DVD-u izađu brzo nakon prikazivanja u kinima. Osim novih filmova, ljudi jako vole posuđivati i starije klasične filmove. Jako puno ljudi se učlanilo u videoteku zbog nekog klasičnog filma koji su željeli vidjeti i onda su nastavili dolaziti. Npr. trilogiju "Povratak u budućnost" članovi svako malo posuđuju, dječji film "Goonies" i sl. Rekao je i da pojedini njihovi članovi nemaju strpljenja gledati film na televiziji jer su svakih 15 minuta reklame pa ga dođu posuditi u videoteku.
I hrvatski su filmovi traženi, kao i pornići
Hrvatski su filmovi traženi ali je problem što jako puno njih, koji se prikažu u kinu, nikada ne dođu na DVD. To ovisi o distributeru, jer ako je HTV producent onda ga ne objave na DVD-u već samo prikazuju na televiziji. Kaže da su traženi filmovi "Zvizdan", "Kako je počeo rat na mom otoku", "Maršal", "Ti mene nosiš", ali ih, osim "Maršala" nema na DVD-u. naveo je i da je dobio katalog koji će hrvatski filmovi biti do kraja rujna objavljeni na DVD-u pa će članovi videoteke moći pogledati filmovi "Anka" i "Goran".
Također, dobro se posuđuju erotski i porno filmovi iako je ponuda tog materijala lako dostupna na internetu. "Erotski i porno filmovi koji su izašli na DVD-u su filmovi s 'radnjom' koji traju koliko i klasični film, dok su na internetu samo po scenama od po 15 minuta", rekao je.
Iako više u ponudi nemaju filmova na VHS kazetama, Jantol zanimljivim drži što sve više ljudi traži filmove na tom mediju. "Jučer me je zvala jedna gospođa koja kod kuće ima 500 VHS kazeta s filmovima koje je pogledala i sada bi nešto novo. No, ne mogu joj pomoći jer nema više VHS-a", rekao je. No, dodao je, iako u videoteci imaju filmove na blue-rayu taj medij nije nikada kod nas zaživio. Jednim od razloga tomu smatra i njihovom prevelikom cijenom u odnosu na DVD. "Kupili smo novog King Konga na DVD-u i blue-rayu, a taj film na blue-rayu je samo jednom posuđen. Jednostavno, nije isplativo", kazao je.
Sada samo dvije, a u najboljim danima u Zagrebu 400 videoteka
Navodeći kako ima oko tisuću aktivnih članova koji dolaze posuđivati filmove, Jantol je kazao i da u njegovu videoteku posuditi filmove dolaze i ljudi iz Dubrave, Sesveta i drugih kvartova. Pojasnio je i da neki od njih filmove dolaze posuditi svaki treći dan, neki samo vikendima, a pojedini jednom mjesečno.
Govoreći o najboljim danima za videoteke u Zagrebu rekao je kako je to bilo u razdoblju od polovice 1990-tih do približno 2005. godine, kada ih je bilo oko 400 i kada ih je svaka gradska četvrt imala veći broj. "Videoteke su se masovno počele zatvarati kada su ljudi počeli imati flat internet i bez problema gledati sve što ih zanima. Do prije četiri godine postojali su lanci videoteka kao Središće, Altamira, Dumbo i drugi, ali su se svi postepeno počeli zatvarati", pojasnio je.
Dodao je i da su videoteke Pauk, kojih je u najboljim danima bilo 18, tada ostale same na lokacijama na Jarunu, Trešnjevci i Ilici, koja se kasnije zatvorila.
"Zagreb je veliki grad i šteta je što u njemu postoje samo dvije videoteke", rekao je. Po njegovim informacijama u Hrvatskoj je ostalo manje od deset videoteka, jer su osim dvije u Zagrebu njih sedam do osam ostalo u drugim mjestima u Hrvatskoj - po jedna u Samoboru i Splitu, jedna negdje u Istri i još nekim gradovima. Svojedobno ih je u Hrvatskoj bilo više od 2000."
Vezane vijesti
-
Svjetski festival animiranog filma – Animafest Zagreb poziva vas da prijavite svoj film na 28. izdanje Festivala, koje će se održati od 4. do 9. lipnja 2018. u Zagrebu.
-
Radnja ove psihološke drame odvija se u Gorskom kotaru, to je priča o životu i posljedicama koje naši postupci mogu imati.
-
-
Izdvojeno
-
Istezanje svako jutro može poboljšati fleksibilnost i opskrbiti vas energijom za dan koji je pred vama. Većina ljudi ima potrebu protegnuti se nakon buđenja kako bi ublažili ukočenost zglobova i poboljšali cirkulaciju.
-
Gostujući kod Mile Moralić u Točki na tjedan, predsjednička kandidatkinja Ivana Kekin otkrila je što najviše zamjera aktualnom predsjedniku Zoranu Milanoviću
-
Širom Izraela u nedjelju su se oglasile sirene nakon čega je uslijedilo više raketnih napada iz smjera Libanona u kojima je ranjeno više ljudi, objavila je izraelska vojska.
-
Hrvatska još uvijek previše energenata uvozi te i dalje prevladavaju fosilni izvori, no ima sve uvjete za dobru zelenu tranziciju u kojoj će prevladavati energija iz obnovljivih izvora, naglasci su s konferencije Energetski sektor - prilike i izazovi.
Reci što misliš!