Lifestyle

istina ili laž

Znanstvenici dokazali kako osjetljivost na gluten gotovo da i ne postoji!

Znanstvenici dokazali kako osjetljivost na gluten gotovo da i ne postoji!
Thinkstockphotos

Zahvaljujući trendu konzumacije bezglutenskih proizvoda danas čak 30% ljudi ima želju u organizam unositi manje količine, odnosno, uopće ne unositi gluten

Još je prošle godine u časopisu Gastroenterology objavljeno istraživanje koje se nastavlja na eksperimentalno istraživanje provedeno 2011. godine od strane Petera Gibsona s Monash University u Australiji.

Dokazano je kako izbjegavanje konzumacije glutena kod osoba koje ne pate od celijakije može dovesti do gastrointestinalnih problema. 

Gluten je složen protein koji se nalazi u pšenici, ječmu i drugim žitaricama. 

Gluten je zaslužan za adekvatnu konzistenciju gotovo svih pekarskih proizvoda te, između ostaloga, tjestenina.  

Gluten se također vrlo često koristi i u proizvodima koji bi trebali poslužiti kao zamjena za meso. "Pšenično meso", seitan, ili lažna patka u u tajlandskom restoranu zapravo su gluten. 

Zahvaljujući trendu konzumacije bezglutenskih proizvoda danas čak 30% ljudi ima želju u organizam unositi manje količine, odnosno, uopće ne unositi gluten. 

Procjenjuje se da će bezglutenska industrija u Americi u 2016. godini ostvariti prihode od oko 15 milijardi američkih dolara. 

Procjene ukazuju kako je samo oko 1% Amerikanaca pati od celijakije, dok čak njih 18% kupuje proizvode koji u svom sastavu ne sadrže gluten. 

Peter Gibson izrazito je razočaran rezultatima provedenog eksperimentalnog istraživanja. 

Istraživanje je provedeno na pojedincima koji žive u uvjerenju da boluju od celijakije, odnosno da konzumacija glutena kod njih izaziva probavne poteškoće. 

Eksperimentalna skupina pojedinaca konzumirala je tri vrste dijetalne prehrane ne znajući koja od njih sadrži, a koja ne sadrži glutenske proizvode.

Prva vrsta prehrane bila je izrazito bogata glutenom, druga je sadržavala nešto manje količine glutena, dok je treća vrsta prehrane u potpunosti bila očišćena od istoga. 

Sva tri dijetalna načina prehrani nisu uključivali tvari koje uobičajeno izazivaju probavne tegobe kod brojnih pojedinaca, poput laktoze i određenih konzervansa, između ostalih, benzojeve kiseline, propionata, sulfita, te nitrita, ali i FODMAPsa, slabo apsorbirajućeg kratkog lanca ugljikohidrata.

Ispitanici su se prilikom konzumacije sva tri načina prehrane žalili na osjećaj nadutosti, mučnine te druge probavne tegobe, isključivo iz razloga što su vjerovali kako bi iste trebali osjećati.

Gibson vjeruje kako su se navedeni osjećaji probavnih problema kod ljudi pojavili isključivo radi očekivanja istih. 


Reci što misliš!