To što drugi zijevaju dok govorite ne mora nužno značiti da ste im dosadni - naprotiv, možda ste im jako privlačni

U redu. Mislite da ste iznimno zanimljivi i zabavni, ali osoba s kojom razgovarate jednostavno ne može prestati zijevati. Nemojte očajavati, to ne znači da ste dosadni ili da je vašim sugovornicima dosadno. Naprotiv, vrlo je moguće da ih jako privlačite!

Prema riječima istraživača koji su se nedavno susreli na prvoj Međunarodnoj konferenciji o zijevanju, ta je pojava, osim što je pokazatelj umora, istovremeno i pokazatelj različitih emocija i stanja - zainteresiranost, stres pa čak i želja za seks. Međutim, neurolozi, farmaceuti, etnolozi, psiholozi i ostali specijalisti koji su se okupili u prestižnoj bolnici Pitie-Salpetriere upozoravaju da ljudi ne smiju odmah zanositi njihovim teorijama. Većina priznaje da im nije jasna veza između želje za seksom i zijevanjem niti kako dokazati kad zijevanje znači seksualnu uzbuđenost a kad potrebu za snom.

Iako je učestalost zijevanja poprilična - zijevamo oko 240,000 puta u životu - taj je fenomen i dalje pravi misterij. Olivier Walusinski, francuski stručnjak koji je i organizirao konferenciju, rekao je kako je zijevanje u 20. stoljeću jednostavno prestalo biti predmetom akademskih interesa spomenuvši da se u Francuskoj u posljednjih stotinu godina napravilo samo jedno istraživanje na tu tenu i to u sklopu doktorata. Ukratko, nitko ne zna zašto zijevamo niti zašto to čine psi ili majmuni. Jedino što znamo je da je teorija kako zijevanje dovodi kisik u mozak nije točna.

Istraživači naše neznanje ilustriraju tako što naglašavaju činjenicu da smo sposobni poslati čovjeka na Mjesec, ali ne i otkriti zašto zijevamo. Među njima je i Nizozemac Wolter Seuntjens koji je među prvima izišao s teorijom o erotskom zijevanju. Osim toga, on napominje da zijevanje može značiti potrebu za zbližavanjem što objašnjava prostom činjenicom da je zijevanje samo po sebi „zarazno": „Ako osoba pored vas ztijevne, vrlo je vjerojatno da ćete i vi početi."

S druge strane, profesor Bertrand Deputte s Veterinarskog fakulteta Alfort blizu Pariza ima malo praktičnije dokaze. On je proučavao zijevanje kod 5,000 majmuna - alfa mužjaci, koji su seksualno aktivniji, agresivniji, te pod većim stresom više su i zijevali. Dr. Walusinski se pak prisjeća fenomena zijevanja prije prvog padobranskog skoka što je navodno posljedica velike tjeskobe i stresa: „Moja je teorija da zijevanje ima učinak uravnoteživanja. Kad ste pod stresom, opušta vas, kad ste umorni, stimulira vas."

Više na Metro-portal.hr