Hoarding je engleski naziv za poremećaj koji uključuje kompulzivno kupovanje i gotovo patološku sklonost nagomilavanju koještarija

Šopingholičari, oprez! Vrlo je moguće da imate isti poremećaj kao i ljudi koji su skloni zatrpavati kuću smećem i raznim nepotrebnim stvarima. Na nedavno održanom skupu u Melbourneu, psiholozi su se složili da poremećaj koji uključuje 'kompulzivno kupovanje' kao i 'nagomilavanje i skupljanje svakojakih predmeta' nije dovoljno razjašnjen u stručnim krugovima pa stoga često nije ni pravilno liječen. Dr. Randy Frost, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za spomenuti problem, kaže kako je potrebno poboljšati razumijevanje takozvanog 'hoardinga' (od eng. hoard, nagomilati).

 

„Dok se poremećaj najčešće povezuje sa (gotovo patološkim) skupljanjem koještarija, oko 80 posto kompulzivnih 'skupljača' istovremeno pati od poremećaja kupovine zbog kojeg konstantno moraju kupovati nove stvari", rekao je Frost dodavši da od njega pati između dva i pet posto svjetske populacije. Govoreći na 27. međunarodnom kongresu primijenjene psihologije (ICAP) u Melbourneu ovoga tjedna, dr. Frost je napomenuo kako je spomenuti poremećaj pogrešno poistovjećen s opsesivno-kompulzivnim poremećajem (OKP); dok je OKP posljedica tjeskobe i stresa, skupljače motivira „zadovoljstvo ili interes" za određene predmete.

Vrlo je malen broj kliničkih stručnjaka koji znaju pravilan način sukobljavanja s ovim poremećajem koji u određenim situacijama može biti i opasan po život (nerijetko skupljači nagomilaju toliko stvari u vlastiti dom da on postaje potencijalni izvor katastrofe poput požara; postoje slučajevi u kojima se bespotrebni predmeti čuvaju i do deset godina). A problem s takvim ljudima je što misle da će, ako se odreknu i najmanjeg predmeta, s njim otići veliki dio njihova života, objašnjava Frost koji je inače profesor psihologije pri Smith Collegu u Massachusettsu. Sve skupljaju, ništa ne bacaju. „Oni doživljavaju osjećaj velikog gubitka kad se rješavaju predmeta, a to više podrazumijeva tugu nego tjeskobu", rekao je Frost.

Pored samog poremećaja, skupljači (njih 25 posto) često pate i od kliničke depresije ili općeg anksioznog poremećaja. Oni s poremećajem manjka pozornosti također su skloni kompulzivnom nagomilavanju, kako kaže Frost, a bolji uvid u same probleme mogao bi iznjedriti i neka nova rješenja. Mnogi koji posjećuju psihologe zbog drugih poremećaja često su i sami kompulzivni skupljači, ali stvar je u tome da se previše srame da bi to priznali, kazao je Frost. Jeste li i vi među njima?

Više na Metro-portal.hr