Količina svjetlosti koju djeca dobivaju neposredno nakon rođenja vrlo je bitna za njihov daljnji razvitak

Američki znanstvenici sa sveučilišta Vanderbilt nakon dvije godine pokusa na miševima došli su do zaključka da godišnja doba u kojima smo rođeni utječu na razvijanje naše osobnosti. Naime, u pokusu su miševe podijelili u tri skupine, u prvoj su miševi dobivali 16 sati svjetla i 8 sati mraka, u drugoj skupini je bilo obrnuto, a u trećoj su ih prilagodili ljetnom ekvinociju, dakle, 12 sati svjetla i 12 sati mraka.

Nakon određenog vremena smjestili su ih u mračnu prostoriju na nekoliko dana kako bi "resetirali" njihove biološke satove što je, zapravo, pokazalo kako se miševi koji su dobivali puno svjetlosti ponašaju onako kako su se i prije ponašali te se dobro snalaze dok je kod onih koji su dobivali manje svjetlosti biološki sat poremećen, da se ne snalaze toliko dobro i da se brže zamaraju.

Zbog toga su znanstvenici zaključili kako je količina svjetlosti koju djeca dobivaju neposredno nakon rođenja vrlo bitna za njihov daljnji razvitak jer utječe na biološki sat koji je kod "zimske djece" sporiji.

Naime, oni koji su rođeni ljeti imaju više šanse da se osjećaju sretno, ali će i vjerojatno biti manje pametna dok ona koja su rođena u zimskim uvjetima imaju potencijalnih sklonosti k razvoju bolesti kao što su shizofrenija, bipolarni poremećaj, depresija i zimska depresija te razvoj ranih alergija.