Domaća kuhinja, pogotovo ona gdje se kuha sa svježim namirnicama, ne sadrži dodatke hrani i pojačivače okusa što pridonosi zdravlju, fizičkom i psihičkom

Okruženje utječe na izbor hrane. Današnji ubrzani stil života ostavlja malo prostora za pripravljanje kvalitetnog domaćeg obroka sastavljenog od svježih namirnica koje uključuju voće, povrće te manje masne i kalorične namirnice, piše she.hr

Obroci nam se obično svode na brze zalogaje s nogu dok žurimo na posao ili u pauzi za ručak. Iako se u zadnje vrijeme po medijima naglašava važnost zdrave i kvalitetne prehrane malo ljudi shvaća pravu važnost takve poruke, jer je za pripravljanje takovog obroka ipak potrebno slobodno vrijeme koje je danas luksuz.

Ipak, trebali bismo se potruditi što više kuhati kod kuće, a što manje jesti brzu, masnu i nezdravu hranu. Lijepo postavljen stol i ugodan ambijent mogu nam pružiti puno više u psihološkom i emotivnom smislu nego što se to možda na prvi pogled čini. Može li onda lijepo postavljen stol za ručak i ugodna glazba potaknuti ljude da posegnu za povrćem i laganim desertom?

Tako predlaže nova studija koja istražuje zašto ljudi više jedu hranjivije obroke kod kuće nego vani. Nalazi, bazirani na podacima prikupljenima na uzorku od 160 žena koje su priopćile svoja emocionalna stanja prije i nakon obroka, pridonose dokazima da psihološki faktori mogu pomoći pri otklanjanju duboko usađene ljudske potrebe za masnom i slatkom hranom.

Tijekom evolucije u svijetu koji oskudijeva hranom, ljudi i životinje bili su biološki programirani da od visoko kalorične hrane dobivaju viši stupanj zadovoljenja nego od hrane koja manje deblja, poručuje studija. S obzirom na te duboko usađene porive, možda nije dovoljno razumjeti da je brokula bolja za struk od pomfrita. Dom je mjesto gdje se ljudi osjećaju najzadovoljniji, a pozitivne emocije često povezane s domaćom kuhinjom možda su dio recepta za zdraviju dijetu, navode istraživači.

Rezultati objavljeni u srpanjskom broju časopisa American Journal of Clinical Nutrition, pokazuju da su ljudi koji se dobro osjećaju kod kuće skloniji spravljanju zdravijih obroka – i osjećaju se više emocionalno nagrađeni nakon njih. Taj krug pozitivnog ispunjavanja izraženiji je kod kuće nego igdje drugdje. Izvještaj profesorice Ji Lu s Agronomskog fakulteta Nova Scotia, Catherine Huet i profesorice Laurette Dubé s Fakulteta za menadžment Desautels, Sveučilišta McGill, zaključuje da je dom privilegirani okoliš koji njeguje zdrave navike jedenja i u kojem zdraviji izbor hrane potiče te je potaknut pozitivnim emocijama.

Taj uzorak bi nam mogao pomoći da objasnimo zašto ljudi donose bolje odluke kod kuće nego kada jedu vani, kaže profesorica Dubé, starija autorica studije i znanstvena direktorica Svjetske platforme za zdravlje i ekonomsku pretvorbu McGill. Jedino ograničenje studije jest to što su svih 160 sudionika činile nepretile, bijele žene s engleskog govornog područja. Autori upozoravaju da će uzorci koji variraju seksualno i kulturno, kao i uzorci koji uključuju djecu i pretili dio populacije, biti potrebni kako bi se demonstrirao opseg do kojega se rezultati mogu generalizirati.

Usprkos tome, nalazi daju uvid koji usmjerava na nove strategije za poticanje zdravije dijete. Takve strategije bi se mogle osloniti na faktore kao što su 'međuljudski odnosi, uređenje doma i atmosferski znakovi' koji uključuju muziku, okruženje u kojem se jede i kuhinjski pribor, sve što potiče pozitivne emocije kako u svakodnevnom tako i u laboratorijskom kontekstu.

Stoga, sljedeći put radije odlučite jesti doma nego vani. Uložite malo energije u postavljanje stola i pripremanje hrane što nećete zažaliti jer su najveće dobrobiti domaće kuhinje bolje nutritivne vrijednosti, više antioksidanata i vitamina koji su korisniji za zdravlje od masnoća i šećera te manja potrošnja i veći osjećaj fizičkog i emotivnog zadovoljenja.

Što je najvažnije, domaća kuhinja, pogotovo ona gdje se kuha sa svježim namirnicama, ne sadrži dodatke hrani i pojačivače okusa što pridonosi zdravlju, fizičkom i psihičkom.

she.hr/ezadar