Prvi korak u borbi protiv bakterijske vaginoze je povećani unos probiotika

Bakterijska vaginoza je narušenost vaginalne flore, kada broj "loših" bakterija nadmaši broj "dobrih" bakterija, a najčešća je kod seksualno aktivnih žena. Kako stanje ne bi postalo kronično trebaš usvojiti pravilne prehrambene navike - unositi više probiotika, te prehranu obogatiti lanenim sjemenkama i uljem, cjelovitim žitaricama, svježim povrćem i ribom, piše zdravakrava

Bakterijska vaginoza nije bolest – pod tim se nazivom podrazumijeva narušenost uredne vaginalne flore, kada broj "loših" bakterija nadmaši broj "dobrih" bakterija. Lactobacillus kao "dobra" bakterija zaslužna je za uredan pH rodnice održavajući ga kiselim (ispod 4.5) te se na taj način osigurava obrana od "loših" bakterija.

Uz laktobacile, u rodnici se nalaze i drugi mikroorganizmi i svi zajedno čine vaginalnu mikrofloru. Kada iz bilo kojeg razloga obrana oslabi, ostale prisutne bakterije (Bacteroides sp, Gardnerella vaginalis, G. Mobiluncus, Mycoplasma hominis) se počinju intenzivno umnožavati, uzrokujući poremećaj prirodne ravnoteže bakterija u rodnici i infekciju.

Do poremećaja u sastavu vaginalne flore može doći u bilo kojoj životnoj dobi, no najčešće je to u seksualno aktivnih žena. Više od 50 posto žena s bakterijskom vaginozom nema nikakvih simptoma, no kada se pojave uključuju obilan ljepljivi bijeli ili sivkasti iscjedak, svrbež i nadraženost vagine te neugodan miris nalik ribljem ili mirisu plijesni koji je najuočljiviji nakon seksualnog odnosa.

Bakterijska vaginoza zasigurno nije bezazleno stanje budući da se povezuje s neplodnošću, preranim porodom te povećanim rizikom od seksualno prenosivih bolesti poput gonoreje, infekcije klamidijom i HIV-a. Bakterijska vaginoza liječi se antibioticima koje prepisuje liječnik, no kako ona ne bi postala kronično stanje nužna je i modifikacija prehrane te usvajanje pravilnih prehrambenih navika.

Studija objavljena 2007. godine u časopisu Journal of Nutrition daje odgovor na ovo pitanje. Znanstvenici su doveli u vezu suboptimalnu prehranu i rizik od nepovoljne ravnoteže bakterija u rodnici. Tako je povišeni unos energije povisio rizik od bakterijske vaginoze za 40 posto. Nadalje, utvrđena je proporcionalna veza između unosa masti i pojave bakterijske vaginoze. Također, snižene razine vitamina A, C i E te beta-karotena povezane su s bakterijskom vaginozom, ali i infekcijom gljivicom Candida albicans.

S druge strane, povećani unos proteina, vitamina E, folne kiseline i kalcija pokazao se korisnim u borbi protiv bakterijske infekcije rodnice, vjerojatno zbog pozitivnog učinka ovih nutrijenata na imunitet. Sve to upućuje na važnost osiguravanja dovoljne količine svih nutrijenata putem raznolike i uravnotežene prehrane.

zdravakrava/eZd