Često čujemo kako se ljudi žale da im je dosta zdrave hrane, jer skoro sve što je zdravo nije i fino. Daleko je to od istine, no rasprava ove vrste ionako je beznadna. Dalo bi se nabrojati dosta hrane koja je zdrava i većini ljudi fina – dovoljno se sjetiti bobičastog voća i orašastih plodova. No, zima je vrijeme kad se sjetimo još nečeg jako zdravog: kakaa, cimeta i klinčića

Volite i pravu, gorku čokoladu, znači da ste zapravo ljubitelj kakaa. To je nevjerojatna biljka, prava bomba različitih antioksidansa (po ukupnoj koncentraciji nije mu ravna nijedna druga poznata biljka).

Odnedavno je popularan izraz superhrana, pa u skladu s tim, znajte da gledajući po težini, kakao sadrži više antioksidansa nego crno vino, borovnice, acai bobice, šipak i goji bobice zajedno. Još je manje poznato da je kako odličan izvor željeza. Naravno, govorimo o pravom kakao prahu, a ne o zaslađenim industrijskim napitcima i zrncima na bazi kakaa.

Kakao štiti od slobodnih radikala, dakle sprečava oksidaciju stanica i time štiti od raka i drugih degenerativnih bolesti. Sadrži tvar sličnu kofeinu, pa mnogi vjeruju da je to razlog što neki ljudi razvijaju ovisnost o čokoladi. Za razliku od kave, koja nerijetko utječe na povišenje krvnog tlaka, kakao štiti srce i krvne žile te smanjuje opasnost od srčanog i moždanog udara, a povoljno djeluje i na koncentraciju, pamćenje i smanjuje depresiju. Savjetuje se dnevno jedna žličica kakao praha.

Ono što mnogi ne znaju, osim praha moguće je kupiti i kakao maslac (svijetao je, bojom nalik mliječnom maslacu) te kakao pastu ili likvor (izgleda kao gusta, poluotopljena čokolada). Svi ti proizvodi dobivaju se od sjemenki koje se nalaze unutar velikog ploda čija pulpa se u Južnoj Americi također koristi u prehrani (najčešće za izradu sokova kojih nema na našem tržištu, barem koliko smo uspjeli istražiti). Kakao maslac okusom podsjeća na čokoladu, ali je slatkast, pa se većinom koristi u receptima za slastice, a možemo ga, kao i prah, dodati mlijeku, voću, žitaricama i voćnim salatama.

Pobornici sirove prehrane sami prave svoju čokoladu miješanjem (otapanjem na niskoj temperaturi) kakao praha, maslaca i eventualno nekog zdravog sladila poput agavinog sirupa. U nekim receptima zastupljena je i kakao pasta, no ako je nemate, čokolada neće izgubiti na okusu bez tog sastojka (jer je kakao pasta u biti neka vrsta sirove čokolade koja je proizvedena na specifičan način, ali u osnovi ne sadrži ništa što u sebi nemaju kakao prah i kakao maslac). Kakao maslac koristi se u kozmetičkoj industriji, pa je dobrodošao i u pripravcima kućne izrade.

Kad pripremate kakao napitak, nemojte ga sladiti nego uživajte u čistom okusu gorke čokolade. Odlična ideja je dodati i malo cimeta, jer on ima slatkast okus i također ga se savjetuje žličica dnevno. Cimet nije sličan kakau samo po praškastom obliku i smećkastoj boji, nego i po ljekovitosti. U drevnom Egiptu koristio se u pripremi lijekova za razne infekcije i bolesti te kod balzamiranja, jer ubija mikroorganizme, pa nije čudno što se u zimskim danima stavlja u kuhano vino i savjetuje kao lijek protiv gripe i prehlade.

Zbog toga što mu je okus istovremeno slatkast i peckast, cimet u kulinarstvu predstavlja začin i za slatka i za slana jela. Kod nas se može nabaviti u oba oblika (kora i kao prah), s tim da se kora uglavnom koristi za aromatiziranje pića i nije ljekovita.

Cimet je porijeklom Indonezije i Indije i s Cejlona. U svijetu raste nekoliko stotina različitih vrsta cimeta, a najcjenjeniji je cejlonski. Kod nas se uglavnom prodaje vrsta kasija (malo zaostaje za cejlonskim, ali i dalje je riječ o jako dobroj namirnici). Zanimljivo, najveći izvoznik cejlonskog cimeta danas je Meksiko.

Cimet sadrži antioksidanse, dijetetska vlakna, mangan, željezo, kalcij, bakar, vitamine C i K, piridoksin, roboflavin... sasvim dovoljno da ga uvedemo u svakodnevnu prehranu.

Kad smo već spomenuli zimu i kuhano vino, ne treba zaboraviti ni klinčiće, začin koji se prirodno slaže s cimetom. Klinčići su zapravo osušeni pupovi tropskog cvijeta mirtovca, a također se kao jak začin koriste u slatkim i slanim jelima (posebice u jušnim temeljcima). Klinčić se može kupiti i kao cijeli cvjetni pup i kao prah, a u hranu se može dodavati u oba oblika (pup se još može usitniti u mužaru - tada razvija još intenzivniju aromu pa ga treba pažljivo dodavati). Po nutritivnoj vrijednosti sličan je cimetu: sadrži vlakna, fitosterole, kalcij, željezo, magnezij, fosfor, bakar, vitamine C, E, K i B6, tiamin, niacin, folnu kiselinu...

Ako vam se ne da eksperimentirati s novim receptima a čuvate se slatkiša, sve tri navedene zdrave namirnice možete jednostavno uvesti u prehranu tijekom sva četiri godišnja doba tako da ih kao začin dodajete onome što inače redovito jedete: mlijeku, voću, žitaricama, čaju, voćnim (ili voćno-povrtnim) sokovima i smoothie-ima.