Srce je kao organ izuzetno važno za cjelokupno zdravlje; pumpajući krv kroz tijelo, predstavlja 'motor' našeg kompliciranog organskog sustava i kao takvo zahtijeva posebnu pažnju.

Svi znamo kako je o pravilnoj srčanoj funkciji, bez obzira na dob, važno voditi računa; paziti na prehranu, redovito se baviti tjelovježbom, ne pušiti te redovito kontrolirati masnoće u krvi.

Najčešća posljedica nebrige o srčanoj funkciji i neredovitih kontrola je ateroskleroza - sužene, zadebljane ili začepljene srčane stjenke koje mogu dovesti do ozbiljnih bolesti poput povišenog krvnog tlaka, dijabetesa, oštećenja bubrega te čak srčanog ili moždanog udara.

Održavanjem primjerene razine masnoća, prvenstveno kolesterola i triglicerida, možemo značajno pomoći srcu i olakšati mu ionako zahtjevnu zadaću.

Krv je tekućina u kojoj su masnoće netopive te ne mogu plivati do cilja. Zato se u krvi apsorbirane masnoće, kao trigliceridi i kolesterol, vežu s proteinima nosačima koji omogućavaju njihov transport do cilja. Upravo odnos količine apsorbiranih masnoća i odgovarajućih proteina u krvi utječe na naš organizam, te na rizik od smanjene prohodnosti krvi u arterijama.

Trigliceridi nakon obroka dospijevaju u krv, ali su prisutni u krvi i onda kada ne jedemo masne obroke - oni se sintetiziraju iz viška ugljikohidrata u prehrani. Iako se povišena razina triglicerida načelno rješava jednostavno; regulacijom prehrane, povišeni trigliceridi uz povišen LDL kolesterol znak su za uzbunu, jer često ukazuju visok rizik za razvoj ateroskleroze.

Kolesterol je normalan sastojak krvi; on je sastavni dio svih naših staničnih membrana, a također je osnovni sastojak steroidnih hormona, stoga bez njega ne bi bilo testosterona ili estrogena. Bez kolesterola i njegove prisutnosti u jetri ne bismo mogli apsorbirati nijedan od vitamina topivih u masti, kao što su vitamini A, E, D i K, a ako smo dovoljno izloženi suncu baš iz molekule kolesterola naš organizam sam može sintetizirati vitamin D. Budući da je kolesterol sastojak hrane, na njegovu količinu često možemo donekle utjecati pravilnom prehranom.

Jeste li znali?

U manje od minute, srce može ispumpati krv do svake stanice u tijelu. Tijekom dana, otprilike 100.000 srčanih otkucaja tjera ogromne količine krvi bogate kisikom do najudaljenijih stanica, što je velik posao za mišićni organ veličine stisnute šake.
U nizu metaboličkih promjena kroz koje prolaze apsorbirane masnoće, nastaje i LDL koji često nazivamo loš kolesterol. LDL u normalnim uvjetima ulazi u stanice i razgrađuje se ili se u jetri koristi u sintezi hormona, ali u uvjetima kad je koncentracija LDL u serumu visoka nastaju aterosklerotične naslage na srčanim stjenkama - zloglasni plak.

Za razliku od LDL-a, HDL koji još zovemo dobar kolesterol (poželjna je što veća količina) neophodan je u eliminaciji viška kolesterola iz periferije, jer omogućava povratak kolesterola u jetru i njegovu razgradnju - ovaj je proces bitan u sprečavanju rizika za razvoj ateroskleroze.

Zbog često nedovoljnih signala našeg tijela, a i neznanja kako slušati i čuti što nam ono govori, većina nas nije svjesna što sve 'nosi' naša krv i kakva se borba između dobrog i lošeg kolesterola odigrava unutar nas samih.