Ona je jedna od najmoćnijih emocija - ima produljeno djelovanje te može biti okidač za srčani udar i dva sata nakon izljeva gnjeva, tvrde znanstvenici s Harvarda

Netko vam je pred nosom ‘ukrao' parking ili oduzeo prednost, dok čekate u redu, osoba do vas preglasno priča na mobitel... Razloga za ljutnju je beskonačno mnogo - prosječna osoba se u danu naljuti oko četiri puta, a oni kratkog fitilja eksplodiraju najmanje 12 puta na dan, tvrdi Mike Fisher, direktor Britanskog udruženja za upravljanje ljutnjom te autor knjige "Svjesnost i umijeće upravljanja bijesom".

 

Iako je često doživljavamo kao prijeko potreban ventil, ljutnja ima vrlo ozbiljne nuspojave koje ne treba olako shvaćati. Pripadate li klubu ljudi kratkog fitilja, oprez - pod povećanim ste rizikom od srčanog i moždanog udara, upozoravaju stručnjaci.

 

Ljutnja je jedna od najmoćnijih, ali ujedno i najproblematičnijih emocija koja doslovno može ubiti. Ta negativna emocija ima produljeno djelovanje te može biti okidač za srčani udar i dva sata nakon izljeva gnjeva kad vam se već čini da ste potpuno smireni, tvrde znanstvenici. Nakon epizoda bijesa rizik od infarkta povećava se gotovo pet puta, a opasnost od moždanog udara je utrostručena, otkrio je tim znanstvenika koji je predvodio dr. Murray Mittleman, direktor odjela za kardiovaskularna istraživanja medicinske škole Harvard. Pod najvećim rizikom su oni koji pate od bolesti srca, ali i kronično mrzovoljni koji često gube živce jer se sa svakom novom epizodom ljutnje opasnost od kardiovaskularnih problema povećava, što je posebno opasno za one koji su imali srčani ili moždani udar te za dijabetičare, tvrdi dr. Elizabeth Mostofsky s Harvardove škole za javno zdravstvo.

Izmakne li kontroli, ljutnja može vrlo brzo postati ozbiljna prijetnja i fizičkom i mentalnom zdravlju. No kratak fitilj i nagla narav imaju i čitav niz drugih negativnih posljedica na zdravlje - uzrokuju želučane tegobe, probavne smetnje, sindrom iritabilnog crijeva, grčeve i žgaravicu te povećavaju rizik od čira. Istraživanja su pokazala da su mrzovoljni ljudi skloniji i čestim glavoboljama te depresiji. Ljutnja povećava i rizik od učestalih pojava bolesti jer cijenu povećanog stresa, koji je pogonsko gorivo ljutnje, plaća imunološki sustav čija se aktivnost smanjuje te postajemo sve manje otporni na bolesti. Iako može biti opasna, ljutnja se uz radost, tugu i strah ubraja u tzv. osnovna čuvstva te, kao i svaka druga emocija, ima svoju svrhu, tvrdi psihologinja, prof. dr. sc. Mirjana Krizmanić.

- Kada nas netko napada, iako mu ništa nismo učinili, želi nam oduzeti nešto što nam pripada ili stoji na putu ostvarenju naših ciljeva; tad je ljutnja korisna jer nas potiče da se branimo što je zdravije od pasivnog podnošenja nepravde ili tuđe agresivnosti. No kad je ljutnja posljedica naših osobnih frustracija, ona ozbiljno narušava kvalitetu života. Ljudi koji se često ljute ne zagorčavaju time svoj život jer im je u načelu lakše kad se na nekom ‘istutnje', ali zagorčavaju život drugima. Takvu vrstu ljutnje nikom ne bismo trebali dopustiti te od takvih ljudi treba tražiti da se kontroliraju, tj. da svladaju potrebu za vikanjem i napadanjem onih koji nisu krivi za njihove frustracije - kaže Krizmanić.

Reakcija na prepreke 

Ljutnja se pojavljuje kad nam se na putu do cilja pojave prepreke. To mogu biti ljudi ili okolnosti, no to možemo biti i mi ako smo odabrali cilj za koji nemamo dovoljno ustrajnosti, kaže Krizmanić.

Ulja kamilice, bergamota i slatke naranče brišu osjećaj uznemirenosti

Zbog stresnog načina života "lako zapaljivih ljudi" je iz godine u godinu sve više. Iz takta nas izbacuju izgubljene utakmice "vatrenih", politička prepucavanja, gužve u prometu, a posljednjih se godina pojavljuju i novi uzročnici bijesa te nam živce kidaju društvene mreže i loša internetska veza, tvrdi dr. Thomas Dixon sa Sveučilišta Queen Mary u Londonu.

- Ljutnju izražavamo odlučno, agresivno ili na pasivno-agresivan način - tvrdi Mike Fisher, direktor Britanskog udruženja za upravljanje ljutnjom. On ljutilice dijeli na impulzivne i eksplozivne. Impulzivni ljudi bijes drže zatvoren u boci sve dok ne proključa, a eksplozivni skaču na prvu loptu te se nakon petominutne burne reakcije vraćaju u normalu. Mišljenja oko toga treba li ljutnju potisnuti ili izraziti su podijeljena. Mnogi stručnjaci, među kojima je i dr. Phil Hammond, smatraju da sukobe treba izbjegavati jer agresija rađa agresiju, no Mike Fisher je skloniji Freudu koji je tvrdio da je ljutnju bolje izbaciti nego držati u sebi.

- Ljudi koji potiskuju ljutnju nerijetko postaju potišteni i depresivni, stoga ju je mnogo bolje izraziti - tvrdi Fisher. U prilog njegovu stavu ide i njemačka studija koja je pokazala da eksplozivni Talijani i Španjolci, koji otvoreno izražavaju ljutnju, u prosjeku žive dvije godine dulje od emotivno suzdržanih Britanaca.

No psihologinja Mirjana Krizmanić smatra da način na koji iskazujemo ljutnju uvelike ovisi i o okolnostima.

 

- Rijetko tko viče na šefa, ali mnogi viču na bračne partnere ili djecu. Ljutiti ljudi urlaju, vrijeđaju, prijete, udaraju šakom o stol, razbijaju, no to čine samo tamo gdje će proći bez posljedica, a to je, nažalost, najčešće unutar obitelji. No u situacijama kada bi im takvo pokazivanje ljutnje štetilo, ljutiti se okreću ‘prema unutra' i zatvaraju se ili se, što je najgore, okreću prema slabijima koji im ne mogu uzvratiti - upozorava naša sugovornica. Tvrdi da, za razliku od neodgojenih koji sve rješavaju nasilničkim ponašanjem, dobro odgojeni ljudi mogu kontrolirati emocije te i nezadovoljstvo izražavaju na uljudan način.

U kontroliranju ljutnje pomažu antistresne terapije, meditacija i vježbe, no iznimno je učinkovita i aromaterapija.

- Eterična ulja rimske i germanske kamilice, bergamota i slatke naranče opuštaju i smanjuju pritisak uzrokovan emocionalnim stresom i mentalnim naporom te mogu pomoći onima koji brzo planu. Kamilica pomaže perfekcionistima i radoholičarima koji su često frustrirani te onima koji osjećaju napetost u predjelu trbuha (solarnog pleksusa) - kaže aromaterapeutkinja Sanja Rajković.

Brzo opuštanje uz miris bergamota, lavande i nerolija

U difuzer, koji raspršuje hladna eterična ulja, ulijte 40-60 kapi ulja. Možete pomiješati po 15 kapi ulja kamilice, bergamota i naranče. Svakodnevna upotreba difuzera ne može škoditi ako ne upotrebljavate eterična ulja bogata fenolima kao što su timijan, kemotip, timol, origano i primorski vrisak, kaže aromaterapeutkinja Sanja Rajković. U opuštanju pomažu i kupke, no nije dovoljno uliti nekoliko kapi ulja u vodu jer možete iritirati kožu, treba nabaviti i dobar emulgator koji će ulja ravnomjerno raspršiti u vodi. Jedan od najboljih je sojino vrhnje, no može poslužiti i vrhnje za kuhanje. Za opuštajuću kupku pomiješajte 12 kapi lavande, 8 kapi nerolija, 4 kapi bergamota i 1 dl vrhnja te ulijte u toplu vodu u kadi. Kada vas obuzima ljutnja, na papirnatu maramicu stavite 2-3 kapi eteričnog ulja te ga nekoliko puta udahnite.

Zbogom nemiru 

Slatka aroma bergamota raspršuje natmurenost i razdražljivost te pomaže da popustimo i otpustimo ono što nas tišti, Lavanda i melisa raspršuju napetost i osjećaj panike, umiruju srce i um te su dobre za senzitivce koji se teško suočavaju sa stresnom situacijom, tvrdi Rajković.

Stabiliziraj um

Jedno od najboljih ulja za smirivanje emocionalne napetosti te stabiliziranje srca i uma je neroli - posebno pomaže ljudima koji pate od povišenog tlaka i nesanice.

Opusti se... 

Eterično ulje možete i razrijediti u biljnom brzo upijajućem ulju. Primjerice, na 20 ml biljnog ulja lješnjaka dodajte 10 kapi ulja lavande te nanesite mješavinu na napete dijelove tijela poput vrata i ramena. Ulje će se brzo upiti te vam pružiti osjećaj opuštenosti, kaže Rajković.