Znanstvenici su zaključili da genetska struktura ljudske populacije ne rezultira samo stvaranjem reproduktivnih već i prijateljskih zajednica

Istraživanja američkih znanstvenika sa Sveučilišta u Kaliforniji i Sveučilišta Yale pokazala su da prijatelje djelomično biramo prema njihovim genima, osobito one koji imaju utjecaj na naše ponašanje te da smo genetski sličniji svojim prijateljima nego potpunim strancima.

"Iznenađuje činjenica da su prijatelji genetski sličniji jedan drugome nego što smo očekivali" te da su nam po genetskim faktorima poput rođaka u četvrtom koljenu, objasnio je genetičar James Fowler sa Sveučilišta u Kaliforniji.

Znanstvenici su proveli istraživanje na 1932 odrasle osobe, analiziravši milijun i pol genetskih markera potpunih stranaca koji nisu bili u krvnome srodstvu. Podaci su im omogućili da predvide tko bi komu mogao postati prijatelj na temelju sličnih genotipa. Rezultati istraživanja koji su objavljeni u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences pokazali su da s prijateljima dijelimo oko jedan posto svih gena.

Starbucks efekt

Najčešći geni što ih dijele prijatelji su oni koji određuju na koji način reagiramo na miris, a znanstvenici su ih nazvali Starbucks efektom.

"Vama se primjerice jako sviđa miris kave i privlače vas mjesta odakle se on širi. Isti miris na isto mjesto privući će i druge ljude, a oni su vaši potencijalni prijatelji", objasnio je Fowler.

No znanstvenici ističu i da odnosi među prijateljima istih genetskih osobina mogu povećati i efekte karakternih crta ličnosti. Primjerice osoba sklona alkoholu možda je takva zbog genetskih faktora, ali na tu njezinu sklonost može utjecati i prijatelj sklon alkoholu.

Znanstvenici su zaključili da genetska struktura ljudske populacije ne rezultira samo stvaranjem reproduktivnih već i prijateljskih zajednica, a Fowler tvrdi kako treba imati na umu da je ljudska evolucija na određen način uvjetovana interakcijom između gena i odabira prijatelja.